AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je sinoć da "ponekad morate uzeti lijek" kad su ga novinari upitali kako komentira turbulencije na globalnim tržištima kapitala, dodajući da nije namjerno utjecao na rasprodaje na tržištima, dok terminska tržišta ukazuju na još jedan težak burzovni dan.

"Ne želim da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", rekao je Trump, obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One u vezi s ekonomskim posljedicama njegovih sveobuhvatnih carina. "Druge zemlje su nas loše tretirale jer smo imali glupo vodstvo koje je dopustilo da se to dogodi", dodao je.

Čvrsta pozicija unatoč tržišnim gubitcima

Trump u razgovoru s novinarima nije pokazao nikakav znak odustajanja od svojih planova oko carinske politike niti zabrinutost zbog golemih gubitaka na Wall Streetu, koji su već izbrisali gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak. "Što će se dogoditi s tržištima, ne mogu vam reći. Ali naša je zemlja mnogo jača", ustvrdio je Trump.

Kazao je i da neće sklopiti dogovor s Kinom ako se ne riješi trgovinski deficit koji SAD ima s tom zemljom. "Ako ne riješimo taj problem, neću sklopiti dogovor", rekao je Trump. Dodao je da je razgovarao s europskim i azijskim čelnicima o carinama koje je uvela njegova administracija, naglašavajući da "umiru od želje da se dogovore".

"Dolaze za stol. Žele razgovarati, ali nema razgovora osim ako nam ne plate puno novca na godišnjoj bazi", izjavio je Trump.

Nove carine stupaju na snagu

Američki carinici počeli su u subotu naplaćivati Trumpove jednostrane carine od 10 posto na sav uvoz iz više od 180 država. Više "recipročne" carinske stope, koje se kreću u rasponu od 11 do 50 posto za pojedinačne zemlje, trebale bi stupiti na snagu u srijedu.

Terminska tržišta najavljuju još jedan dan velikih padova

U međuvremenu, terminski indeksi na Wall Streetu u minusu su oko 4 posto, što upućuje da će se u ponedjeljak nastaviti rasprodaja na tržištima koja je pogodila globalne burze u četvrtak i petak.

Azijske burze na početku trgovanja u ponedjeljak ponovno su oštro pale, pri čemu je indeks najveće azijske burze, Tokijske, potonuo 8 posto.

Kriptovalute i sirovine također pod pritiskom

U nedjelju navečer popustila je i cijena bitcoina, koja je prošli tjedan još nekako odolijevala široko rasprostranjenoj korekciji cijena financijske imovine, spustivši se za 4 posto, ispod 79.000 dolara.

Sumorniji izgledi za globalni gospodarski rast uslijed trgovinskog rata korigirali su dodatno i cijene nafte u nedjelju, povrh njihova oštrog pada prošlog tjedna. Kako rastu zabrinutosti da bi carine mogle dovesti do viših cijena za kompanije, smatra se da bi to moglo usporiti gospodarske aktivnosti i u konačnici naštetiti potražnji za naftom.

Zlato gubi sjaj, sve veća vjerojatnost recesije

Terminske cijene nafte na američkom tržištu u nedjelju navečer pale su za više od tri posto, na 59,74 dolara za barel, nakon što su prošli tjedan potonule za 6 posto, na najnižu razinu od travnja 2021. Cijena barela Brenta na londonskoj burzi pala je za 2,12 dolara, na 63,46 dolara.

Pala je čak i cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Unca zlata pojeftinila je za 0,6 posto, na 3.018 dolara. Taj pad navodi trgovce zlatom na pitanje uzimaju li možda ulagači dobit tamo gdje mogu, kako bi pokrili svoje gubitke na drugim vrstama financijske imovine, što bi se onda moglo pretvoriti u rasprodaju koja se sama pojačava.

"Veličina i razorni učinak američke trgovinske politike, ako se održi, bili bi dovoljni da još uvijek zdravu američku i globalnu ekspanziju gurnu u recesiju", rekao je Bruce Kasman iz JPMorgana, procjenjujući rizik od recesije na visokih 60 posto.

Poljuljano povjerenje u dolar kao sigurno utočište

Investitori su u ponedjeljak nastavili prodavati i dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima - jen i švicarski franak. Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, no čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihovog utjecaja na gospodarski rast SAD-a.

Dolarov indeks, koji pokazuje izvedbu američke prema šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, u ponedjeljak je pao za više od 0,4 posto, na 102,48 bodova, nakon prošlotjednog pada za jedan posto.

Pritom je tečaj dolara potonuo 1,3 posto prema jenu na početku deviznog trgovanja u ponedjeljak, na 144,95 jena, pa se tako kreće oko najniže razine prema jenu u zadnjih šest mjeseci, nakon što je prošli tjedan pao gotovo 2 posto prema japanskoj valuti.

Švicarac je poskupio za više od jedan posto jutros, nakon prošlotjednog skoka za 2,3 posto, pa dolar stoji 0,85095 franaka.

"Budući da je SAD u epicentru trgovinskog rata, američki dolar pati od odljeva kapitala, pri čemu ulagači nastoje da se diversificiraju dalje od američke imovine", rekao je Rodrigo Catril, viši devizni strateg u National Australia Bank.