AMERIKA je uvela najviše carinske stope na robu iz Lesota, male afričke zemlje za koju je Trump u ožujku rekao da nikad nije čuo za nju. Riječ je o siromašnoj zemlji bez izlaza na more s bruto domaćim proizvodom od nešto više od dvije milijarde dolara.

Lesoto je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, a gotovo polovina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Njegov BDP po glavi stanovnika bio je 974 dolara u 2023., a očekuje se da će lagano porasti na 998 dolara do kraja 2025. Prosječni stanovnik Lesota zarađuje manje od pet dolara dnevno.

Amerikanci koji uvoze robu iz te male južnoafričke zemlje odsad će plaćati dodatni uvozni porez od 50 posto.

SAD s Lesotom ima značajan trgovinski deficit. Ta zemlja izvozi u Ameriku tekstil, uključujući traperice, i dijamante. 

Ministar trgovine Lesota: Brinu me zatvaranje tvornica i gubitak radnih mjesta

Stopa od 50 posto uvedena je kao dio mjera koje je Trump nazvao recipročnim carinama, a odnose se na uvoz iz desetaka zemalja, uključujući 20 afričkih. Sve pogođene zemlje suočavaju se s minimalnom stopom od 10 posto.

Ministar trgovine Lesota Mokhethi Shelile rekao je da će njegova vlada poslati izaslanstvo u Washington kako bi pokušalo osporiti ovu mjeru.

"Najviše su me zabrinuli trenutno zatvaranje tvornica i gubitak radnih mjesta", rekao je novinarima u četvrtak, prenosi agencija AFP.

Trump ovom mjerom želi smanjiti trgovinski deficit SAD-a s ostatkom svijeta, što je ujedno razlog zbog kojeg je Lesoto tako teško pogođen.

Prema podacima iz Bijele kuće, SAD je 2024. izvezao robe u vrijednosti od samo 2.8 milijuna dolara u Lesoto, dok je uvoz iz te zemlje iznosio čak 237.3 milijuna dolara.

Američki dužnosnici pri izračunu carina za svaku zemlju koristili su razliku između uvoza i izvoza.

Clintonov zakon iz 2000. omogućio nekim afričkim zemljama izvoz robe u SAD bez carina

Lesoto je posljednjih godina uspješno izvozio tekstil u SAD koristeći pogodnosti američkog Zakona o rastu i mogućnostima za Afriku (Agoa), donesenog 2000. godine. Taj zakon, koji je potpisao predsjednik Bill Clinton, omogućio je određenim afričkim zemljama izvoz robe u SAD bez carina.

No nove carine sada dovode u pitanje budućnost tog zakona.

Tvornice odjeće u Lesotu posljednjih su godina proizvodile traperice za velike američke brendove poput Levi'sa i Wranglera.

Odjeća čini gotovo tri četvrtine ukupnog izvoza Lesota u SAD, koji mu je drugi najveći trgovinski partner nakon Južnoafričke Republike.

"Razoran dan za nas"

Vrijednost trgovine s Amerikom čini više od 10 posto ukupnog godišnjeg nacionalnog dohotka Lesota. Dodatni troškovi za američke kupce mogli bi smanjiti potražnju i ozbiljno ugroziti gospodarstvo Lesota.

"Ovo je bio razoran dan za nas", rekao je Teboho Kobeli, osnivač tekstilne tvrtke Afri-Expo Textiles iz Lesota, za emisiju Focus on Africa britanskog BBC-ja.

Kazao je da je cijeli dan proveo u razgovorima s kolegama iz industrije i predstavnicima vlasti kako bi odlučili što dalje.

Iako njegova tvrtka, koja zapošljava oko 2000 ljudi, može tražiti nova tržišta, tržište SAD-a je toliko važno da "ne možemo jednostavno odustati... Moramo učiniti sve da ga ponovno osvojimo", rekao je Kobeli.

"Nova ideologija o trgovini i o tome tko u njoj profitira"

Colette van der Ven, odvjetnica specijalizirana za međunarodnu trgovinu, rekla je za BBC kako carina od 50 posto koju je Trump uveo Lesotu "logički nema smisla".

Opisala je to kao "ironično" s obzirom na to da SAD sad zapravo kažnjava Lesoto zbog uspjeha koji je postigao zahvaljujući programu Agoa.

"Stvara se dojam da SAD smatra kako ga iskorištavaju jer ima trgovinski deficit. To zapravo odražava novu ideologiju o trgovini i o tome tko u njoj profitira, a tko ne", rekla je.