MNOGI vozači razmišljaju o tome da ne mijenjaju zimske gume ljeti ili to jednostavno ne čine, odnosno nastavljaju voziti sa zimskim gumama.

To, pak, nije dobra ideja, piše RevijaHAK. Zimske gume su mekše od ljetnih i više se troše na visokim temperaturama, ali to nije jedini razlog za zamjenu. Postoji još jedan, ozbiljniji, a to je sigurnost. Naime, Njemački autoklub (ADAC) objašnjava da zimske gume u ljetnim mjesecima mogu povećati rizik od nesreća.

Upotreba zimskih guma u prijelaznom razdoblju (svibanj/lipanj) manje je kritična jer temperature još nisu konstantno visoke, premda je i to upitno s konstantnim porastom temperatura na godišnjoj razini. Usred ljeta zimske gume predstavljaju sigurnosni rizik zbog visokih temperatura asfalta.

Zimske gume ljeti mogu biti posebno opasne

Zimske gume s gotovo punom dubinom profila (četiri do pet milimetara) ne bi se trebale koristiti ljeti, već ih treba sačuvati za sljedeću zimu. Kod guma sa smanjenom dubinom profila nedostaci mogu biti manji, pokazalo je ispitivanje ADAC-a. Opet, gazni sloj ne smije biti manji od tri milimetra jer to povećava rizik od akvaplaninga.

Zimske gume posebno su opasne tijekom brze vožnje ili na visokim temperaturama asfalta. Velike brzine mogu uzrokovati da se guma pregrije, što može ozbiljno utjecati na njezine performanse, posebice kod maksimalno natovarenog vozila, primjerice na putovanjima na odmor. Visoke temperature i velika opterećenja dovode do jačeg zagrijavanja gazne površine i nedovoljnog prianjanja.

ADAC je testirao tri različita modela zimskih guma s različitim dubinama profila u ljetnim uvjetima i usporedio ih s ljetnim gumama.

Rezultati su alarmantni: na suhoj cesti, put kočenja pri brzini od 100 km/h do potpunog zaustavljanje sa zimskim gumama znatno je produžen. Pri temperaturi asfalta od 30 do 36 stupnjeva, u trenutku kada se vozilo s ljetnim gumama zaustavilo (put kočenja 36.3 metara), automobil sa zimskim gumama bio je na 37 km/h (put kočenja 41.9 m).