PROFESOR sa zagrebačkog FPZG-a i vojni analitičar Robert Barić komentirao je za N1 situaciju u Ukrajini.

"Zelenski se pokušava suzdržavati kako bi pokazao tko to krši, ali praktično vi nemate primirja, a Putin neće pristati na bezuvjetno primirje i pregovore, nego će koristiti svaku priliku što je moguće dulje produžavati vojne akcije da bi osvojio što je moguće više teritorija.

On zbilja misli da bi se rat mogao završiti 2025. ili 2026. godine i nada se da će Ukrajina biti toliko izložena ruskim napadima i američkoj neaktivnosti, pa i ucjenama, da će na kraju morati popustiti", kaže Barić koji vjeruje da Rusija što uradi do kraja godine, uradila je, nakon toga bi morala ići na zamrznuti sukob, što Putin želi izbjeći.

"On bi radije kapitulaciju Ukrajine, što nisam siguran da je moguće, bez obzira na sve", kaže Barić, koji ne vidi stvarnu namjeru da ostvari bilo koju od usputnih prijetnji koje je iznio Putin ili Rusiji, no isto tako ne vidi nikakve šanse da Trump izvede "obrnutog Kissingera" i otrgne Rusiju iz zagrljaja Kine, jer ne živimo u 1972. godini i situacija je sad posve drugačija.

"Putin se još nada da može pobijediti"

"Prema tome, ne očekujem nikakvu ozbiljniju reakciju Trumpa, ovo će se nastaviti sve dok Rusija bude imala snage poduzimati daljnje napade", kaže jasno Barić, jer Putin se još uvijek nada da bi on mogao pobijediti, iako su Ukrajinci u Donbasu uspjeli stabilizirati liniju bojišta.

"Rusi nisu uspjeli kod Kupjanska proširiti mostobran, bitka za Pokrovsk vuče se i dalje, iako je taj grad izgubio svako značenje kao logistički centar. Kod Časiv Jara i Torecka razmjenjuju se napadi i protunapadi, opet se vode borbe za samo središte Torecka. Što se tiče Kurska, bilo je svima jasno da će se Ukrajinci morati prije ili kasnije povući, nakon što je u rujnu postalo jasno da neće osvojiti Korenovo na rijeci Sejm. No bez obzira na to što su tu invaziju platili sa 146 uništenih tenkova, nikad veće skupine ukrajinskih vojnika nisu bile u okruženju – to je bila propaganda Rusa koji su imali strahovite gubitke i sad nemaju snage nastaviti s prodorom u ukrajinsku oblast Sumi", objašnjava Barić u svojem pregledu aktualnih zbivanja na bojišnici.

"Vi sad imate jedan status quo, Ukrajina pokazuje da se uspijeva adaptirati, ima problema s mobilizacijom, ali daleko od toga da su pred padom ili na rubu sloma. Tu su zapadni mediji zakazali još od vremena Bidena, jer Ukrajina jest u teškim problemima, ali Rusija više ne može zauzeti Ukrajinu, koja može izgubiti i cijeli Donbas, a ne biti pokorena", kaže Barić, podsjećajući da i Rusija ima golemih problema s mobilizacijom te da je cijela ruska granica od Murmanska do Ukrajine praktično prazna.

"Priče o ruskom napadu na NATO su pretjerane"

"Prema tome, i one priče o ruskom napadu na NATO su blago rečeno pretjerane. Danska obavještajna služba je dala analizu da ruskoj vojsci treba 5 do 10 godina da se ekonomski i vojno oporavi i sredi, a ja bih rekao 10 do 15 godina za neki veliki rat. Od scenarija upada u Moldaviju i nastavka rata u Ukrajini, destabilizacije crnomorskog i baltičkog područja, djelovanja na Arktiku, zauzimanja Svalbarda ili možda Farskog otočja, ili munjevitog upada u dijelove Estonije, sve s ciljem ispitivanja odlučnosti druge strane, onda kad Rusija za to bude spremna", procjenjuje Barić. Po tom scenariju plan je povući se ako bude snažna reakcija druge strane, a ako ne, zamrzavamo sukob i narušavamo koheziju NATO-a i EU.

No, realnost u ovom trenutku je takva, podsjeća Barić, da ruska vojska ima velikih problema s mobilizacijom vojnika, a situacija je kritična s opremom iz sovjetskog doba u skladištima koja se toliko brzo prazne da će biti prazna do kraja godine.

"U teoriji, Rusija ima još oko 4000 tenkova u skladištima, no broj takvih konvertiranih, odnosno moderniziranih tenkova se svaki mjesec smanjuje, a ono što ostaje je uglavnom staro željezo, tenkovi koji su velikim dijelom bili kanibalizirani još prije rata. Razlog zašto je Putin povukao tenkove T-72 s bojišta je taj što on još uvijek vjeruje da bi ove godine mogao izvesti neku ofenzivu, za koju pokušava stvoriti neku vrstu operativne rezerve, uvjeren da još uvijek pobjeđuje, a Trumpovu administraciju vrti oko malog prsta s ovim pregovorima koje namjerava otezati i do najmanjeg detalja", kaže Barić, koji upozorava i na aktualne teme u ruskim medijima koji postavljaju pitanje kako uopće završiti taj rat.

"Pitanje za Rusiju je kako izaći iz ratnog gospodarstva"

Tu su pitanja koja postavljaju ruski analitičari – kako izići iz ratnog gospodarstva, što raditi sa 700 tisuća veterana koji će biti demobilizirani, što s onima koji će podići stopu kriminala, kako okrenuti priču o Zapadu koji smo toliko demonizirali, a na koncu da izgubimo političku stabilnost ako prebrzo izgubimo rat, koji je tako daleko otišao da Putin mora pokazati neku pobjedu.

Govoreći o naoružavanju EU, Barić ističe da ona u ovom trenutku može godišnje proizvesti ukupno 50 do 100 tenkova, što je, kaže, doista žalosno, jer Rusija bez obzira u kakvom je stanju može i dalje proizvesti 250 do 300, što joj nije dovoljno da nadoknadi gubitke, ali još uvijek ima toliki kapacitet.

Za oporavak treba vremena, nakon što je počinjena greška zanemarivanjem masovne proizvodnje, što je i dalje najveća strateška prednost američkog naoružanja nad europskim.

Barić o vojnom roku: Upitno je što možete uraditi za dva mjeseca

"Nije da je europska oprema lošija, nego Europljani nikad nisu imali potrebu masovne proizvodnje i upali su u zamku prevelikih cijena, u koju je upala i Amerika. Dajte, molim vas, 28 milijuna eura za jedan Leopard 2A8, pa to je zbilja cijena preko svake mjere i zato su Slovačka i Češka u ovom trenutku pauzirale kupnju", kaže Barić, koji na pitanje treba li i dalje kupovati američko oružje kaže da je dvojbeno je li SAD pouzdan partner, ali da ne treba zalupiti vrata te da treba pokušati održati suradnju, premda treba usmjeriti snage na masovniji razvoj vlastite opreme. Europa će se morati osamostaliti, ističe, ali to neće biti potpuni prekid odnosa s Amerikom.

Na pitanje o vojnoj obuci o kojoj je prije toga govorio ministar Anušić, Barić ističe da to nije vojni rok, već temeljno vojničko osposobljavanje koje je samo dio vojnog roka.

"Što vi možete uraditi za dva mjeseca, iskreno, to je jako upitno. Kaže se da će MUP prihvatiti one koji ne žele služiti (pod oružjem), no je li MUP za to spreman, je li ravnateljstvo civilne zaštite za to spremno, tijela državne uprave, što bi radili. Tek kad krene na jesen, onda ćemo tek vidjeti je li cijeli sustav bio spreman ili ne", upozorava Barić, koji smatra da je u tako kratkom vremenu jedva moguće provesti temeljnu socijalizaciju, a kamoli neko smisleno usvajanje vojnih znanja.