VRSTA vuka koja je izumrla prije otprilike 12.500 godina prvi put u povijesti je oživljena je u laboratoriju, objavila je biotehnološka tvrtka Colossal Biosciences sa sjedištem u Dallasu.

Znanstvenici iz Colossala stvorili su tri mladunca strašnog vuka korištenjem drevne DNA, kloniranjem i tehnologijom uređivanja gena, kojom su promijenili gene sivog vuka – najbližeg živućeg srodnika pretpovijesnog strašnog vuka, objavila je tvrtka. Rezultat je hibridna vrsta koja izgledom podsjeća na svog izumrlog prethodnika.

Strašni vuk, Aenocyon dirus, koji je poslužio kao inspiracija za pse iz HBO-ove serije Igra prijestolja, bio je grabežljivac koji je nekoć lutao Sjevernom Amerikom. Strašni vukovi bili su veći od sivih vukova i imali su nešto širu glavu, gustu svijetlu dlaku i jaču čeljust, navela je tvrtka.

"Uzeli smo DNA iz 13.000 godina starog zuba i 72.000 godina stare lubanje"

Colossal od 2021. radi na oživljavanju mamuta, ptice dodo i tasmanskog tigra, ali do sada nisu javno govorili o vukovima.

"Ovo veliko postignuće prvo je u nizu primjera koji pokazuju da naš sveobuhvatni sustav za deekstinkciju funkcionira", izjavio je Ben Lamm, suosnivač i glavni izvršni direktor Colossala, u priopćenju za javnost. 

"Naš je tim uzeo DNA iz 13.000 godina starog zuba i 72.000 godina stare lubanje te stvorio zdrave mladunce strašnog vuka."

Tri strašna vuka nalaze se na lokaciji od 800 hektara na lokaciji koja nije poznata javnosti, ograđenoj ogradom visokom tri metra, gdje ih nadziru sigurnosno osoblje, dronovi i kamere.

Koristeći drevnu DNA iz dva fosila strašnog vuka, znanstvenici Colossala i njihovi suradnici uspjeli su sastaviti dva visokokvalitetna genoma vrste Aenocyon dirus – kompletne skupove genetskih podataka.

Napravili izmjene na 14 gena

Istraživači su izmijenili stanice sivog vuka. Napravili su 20 izmjena na 14 gena prije nego što su klonirali stanične linije i prenijeli ih u jajne stanice donora, navodi se u priopćenju.

"Zdravi embriji u razvoju tada su preneseni u surogat-majke", navela je tvrtka u priopćenju. Tvrtka je za CNN potvrdila da su kao surogate koristili domaće pse.

Dva mužjaka strašnog vuka okoćena su 1. listopada 2024., a ženka 30. siječnja 2025., navodi Colossal Biosciences.

Kako bi postigli cilj, znanstvenici su stvorili hibridni genom pomoću CRISPR tehnologije kojom su uklonili određene gene sivog vuka i zamijenili ih osobinama povezanima sa strašnim vukovima, rekao je Love Dalén, profesor evolucijske genomike sa Sveučilišta u Stockholmu i savjetnik tvrtke Colossal.

"Ogroman iskorak"

"Nema sumnje da je preko 99.9% genoma zapravo sivi vuk. Znanstvena zajednica sigurno će raspravljati o tome koliko gena treba promijeniti da bi se nešto nazvalo strašnim vukom, ali to je više filozofsko pitanje", rekao je Dalén.

"Nositelji su gena strašnog vuka i ti geni ih čine sličnijima strašnom vuku nego bilo koja druga životinja koju smo vidjeli u posljednjih 13.000 godina. I to je stvarno fascinantno."

Dalén, koji kaže da je bio "donekle" uključen u analizu genoma strašnog vuka, ali nije osobno upoznao mladunce niti sudjelovao u uređivanju gena ili kloniranju, rekao je da je ovo "ogroman iskorak" u odnosu na dosadašnji rad u tom području.

"Oni su zapravo rekonstruirali fenotip strašnog vuka – vidljive osobine vrste – i iz genoma znamo da su vjerojatno ovako izgledali. Po meni, to je u tom smislu strašni vuk", rekao je.

Prikupili najmanje 435 milijuna dolara za istraživanja

Colossal je od svog osnutka u rujnu 2021. prikupio najmanje 435 milijuna dolara, kada su Lamm i genetičar s Harvarda George Church pokrenuli tvrtku s ciljem oživljavanja mamuta. Taj je projekt usporen u odnosu na početne prognoze, a tvrtka sada navodi da očekuje prve mladunce mamuta 2028.

Colossal se nada da će iste tehnologije koje su korištene za stvaranje strašnog vuka pomoći i ugroženim vrstama. Tvrtka je objavila da je proizvela dva legla kloniranih crvenih vukova – najugroženije vrste vuka – koristeći novu, manje invazivnu metodu kloniranja razvijenu tijekom rada na strašnim vukovima.

Mnogi kritičari deekstinkcije tvrde da bi se golema ulaganja u takve projekte mogla bolje iskoristiti te upozoravaju da uzgoj hibridnih bića može ugroziti životinje koje se koriste kao surogati. Ipak, Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, kaže da Colossal očito vodi računa o dobrobiti životinja.

"Teško je zamisliti da će ikada biti pušteni u divljinu"

No rekao je kako je teško zamisliti da bi strašni vukovi ikad mogli imati ulogu u ekosustavu, što je cilj koji tvrtka navodi za genetski modificirane životinje.

"U saveznim državama poput Montane već se borimo kako bismo održali zdravu populaciju sivih vukova unatoč političkim pritiscima", rekao je Preston. "Teško je zamisliti da će strašni vukovi ikad biti pušteni u divljinu i imati svoju ekološku funkciju. Zbog toga je važno pitati – koja će zapravo biti njihova svrha?"