ZABRINUTA zbog snažnog prodora kineskih automobila, EU je 2023. uvela carine do 45 % na uvoz električnih vozila iz Kine. No istodobno europske kompanije sve češće ulaze u partnerstva s kineskim proizvođačima kako bi zadržale korak u tehnološkoj utrci.

Volkswagen, Mercedes-Benz, Stellantis i BMW već su sklopili strateške dogovore s kineskim tvrtkama. Europska komisija razmatra i obvezu da kineske tvrtke koje žele poslovati na tržištu EU moraju ući u zajedničke projekte s europskim partnerima ili dijeliti tehnologiju putem licenci, piše Finacial Times. "To je priznanje da postoji razlika između znanja razvijenog unutar Europe i onoga što dolazi izvana", kaže Elisabetta Cornago iz Centre for European Reform.

Tehnološka ovisnost o Kini

Industrijski stručnjaci priznaju da su europski proizvođači automobila zaostali u razvoju. Robert Falck, šef švedske tvrtke Einride, kaže da je Europa podcijenila konkurenciju. Sličan ton dolazi i iz Kine, gdje se strani proizvođači suočavaju s gubitkom tržišnog udjela i nužnošću partnerstava ako žele opstati. "Jednostavno više nemaju izbora", tvrdi Raymond Tsang iz konzultantske kuće Bain. Dodaje da zapadni brendovi zaostaju u razvoju infotainment sustava, povezivosti i napredne pomoći vozaču.

Dok kinesko tržište obiluje viškom kapaciteta, a europsko stagnira, sve više postaje jasno da će suradnja dvaju blokova biti presudna za budućnost obje strane.

Kineska tehnologija više nije predmet podsmijeha

Prekretnica se dogodila 2023. godine kada je na šangajskom sajmu automobila postalo jasno koliko su kineski proizvođači napredovali, osobito u softveru i baterijama. Iste godine Volkswagen je uložio 700 milijuna dolara u Xpeng, a godinu dana kasnije najavljena je zajednička proizvodnja pametnih automobila za kinesko tržište. Mercedes surađuje s kineskim Hesai-jem, Stellantis s Leapmotorom, BMW s Huaweijem, a Toyota s Tencentom.

Unatoč očitom napretku kineske industrije, u Europi i dalje postoji otpor prema priznavanju njihove tehnološke nadmoći. "Neki se ponašaju kao da još imamo vremena, ali budućnost je već ovdje", kaže Christoph Weber iz AutoForma.

Suočeni s carinama, kineski proizvođači najavljuju gradnju pogona unutar EU. BYD i Chery planiraju tvornice u Mađarskoj i Španjolskoj, dok se Leapmotor udružio sa Stellantisom. Elektrifikacija prometa za Kinu je i pitanje energetske neovisnosti, a država je od 2009. do 2023. u industriju uložila više od 230 milijardi dolara. Istodobno se Europa bori sa sporom elektrifikacijom - visoke cijene i loša infrastruktura koče usvajanje električnih vozila, unatoč zabrani prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. godine.

Izazovi iz Washingtona i Pekinga

Geopolitičke tenzije dodatno otežavaju situaciju. Trgovinski rat koji je pokrenuo Donald Trump izazvao je poremećaje u lancima opskrbe. Europske tvrtke sada strahuju od dvostrukog udara - manji izvoz u SAD i jači kineski pritisak u Europi.

Uz to, Kina je sve opreznija. Pojavile su se informacije da kineski dužnosnici odgađaju odobrenja za BYD-ovu tvornicu u Meksiku zbog straha da bi tehnologija mogla "procuriti" u SAD. Pojavio se i rizik da bi kineske komponente u europskim vozilima mogle izazvati probleme pri izvozu na američko tržište.

Europa između birokracije i tržišnog realizma

Kina se u nekim aspektima pokazuje tržišno fleksibilnijom od Europe, tvrdi Falck iz Einridea. U Kini se više od 60 proizvođača bori za tržište, dok europski sustav ograničava skaliranje inovacija zbog sporosti regulative.

Kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva, događa se paradoks: nekad su zapadne tvrtke strahovale od krađe u Kini, a sada Kina traži jamstva da njezina tehnologija neće završiti na Zapadu.

Unatoč svim političkim i ekonomskim napetostima, industrijski lideri vjeruju da je suradnja između Europe i Kine neizbježna. Europa treba tehnologiju, Kina nova tržišta. Stefan Borgas iz RHI Magnesite kaže: "Industrija je u Europi pretrpjela veći udar nego u SAD-u, zato je i shvaćanje potrebe za suradnjom došlo brže."