NAKON smrti pape Franje u 88. godini, pažnja svijeta sada je usmjerena na to tko će ga naslijediti. Prognozirati tko bi mogao postati novi vođa 1,2 milijarde katolika izuzetno je teško. U teoriji, papa može postati bilo koji kršteni katolički muškarac. U stvarnosti, novi će pontifeks najvjerojatnije biti izabran među kardinalima koji će se okupiti u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu na tajnom izboru poznatom kao konklava.

Kad je Benedikt XVI. podnio ostavku 2013., gotovo nitko od vatikanskih analitičara nije predvidio da će Jorge Mario Bergoglio iz Argentine biti izabran za papu. Ovog puta nema jasnog favorita, što cijeli proces nagađanja čini još težim.

Spominju se neka imena

Ipak, unutar zidina Vatikana već se spominju imena mogućih kardinala koji se smatraju izglednim kandidatima za papinstvo. Njihovo raznoliko podrijetlo odražava globalnu prisutnost Katoličke crkve. Očekuje se da će se izbor svesti na nadmetanje između progresivaca, koji podržavaju liberalniji pristup pape Franje prema razvedenima, homoseksualcima i izbjeglicama te konzervativaca, koji su snažno odbacivali njegovu agendu.

Novog papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, imenovani izravno od pape, a obično su i zaređeni biskupi. Trenutačno Katolička crkva ima 252 kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa pri izboru novog pape. Ostali su stariji od 80 godina pa ne mogu sudjelovati u glasovanju, ali mogu sudjelovati u raspravama o tome tko bi trebao biti izabran.

Tko su najizgledniji kandidati?

Peter Erdo

Među konzervativcima ističe se Péter Erdő, mađarski kardinal i nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski. Erdő je glavni kandidat konzervativnog krila Crkve. "Ljudi ga cijene jer je snažan kanonist, odlično poznaje crkveno pravo", rekao je Edward Pentin, vatikanski stručnjak i autor knjige Sljedeći Papa: Glavni kardinalski kandidati. "Mnogi katolici osjećaju da Crkvu treba vratiti iz stanja crkvenog bezakonja koje se razvilo pod Franjom. Erdő bi bio siguran izbor", dodao je Pentin.

Luis Antonio Tagle

Za liberale unutar Katoličke crkve posebno se ističe ime kardinala Luisa Antonija Taglea. Nazivan azijskim Franjom zbog svojega vedrog duha i progresivnih stavova, Tagle dolazi s Filipina, a ako bude izabran, bio bi prvi azijski papa u povijesti.

Ima nešto od poniznosti pape Franje. U sjemeništu na Filipinima, gdje je živio oko 20 godina, njegova soba nije imala ni klima-uređaj ni televizor. Čak i kad je postao biskup, odbijao je koristiti službeni automobil i na posao je išao autobusom ili jeepneyjem, tipičnim filipinskim prijevoznim sredstvom.

"Prije pet ili šest godina bio je miljenik pape Franje za njegova nasljednika. Danas vodi važnu novu superdikasteriju za evangelizaciju. Prilično je jak kandidat. I još je relativno mlad", rekao je Edward Pentin.

No, upravo bi mu mladost mogla biti prepreka. Kardinali su često oprezni kad je riječ o izboru mlađeg pape, jer bi njegov pontifikat mogao potrajati desetljećima, čime bi umanjio šanse drugih da jednog dana budu izabrani.

Pietro Parolin

Pietro Parolin, aktualni državni tajnik Vatikana, također se smatra jednim od glavnih kandidata za novog papu. Njegov ugled posebno je porastao tijekom rata u Ukrajini, kada se Vatikan predstavljao kao pošten posrednik koji bi jednog dana mogao posredovati s Moskvom kako bi se okončao sukob.

"On je vrlo sposoban diplomat", rekao je Thomas Reese, američki katolički svećenik i autor knjige Unutar Vatikana. "Bio je glavni strateg iza međunarodne diplomacije pape Franje. Ne radi pogreške", izjavio je.

Međutim, njegov ugled narušen je aferom s nekretninama u kojoj je Vatikan izgubio milijune eura zbog loše provedene kupnje bivšeg salona Harrodsa u Londonu. "Postavit će se pitanje je li bio nesposoban ili je odgovornost prepustio podređenima. U svakom slučaju, nešto je pošlo po zlu, a on je bio glavni. Suđenje je još u tijeku i moglo bi baciti sjenu na njegov pontifikat", rekao je otac Reese.

Ostali kandidati

Još jedan kandidat s liberalnog krila Crkve je kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, koji dolazi s portugalskog otoka Madeire. Papa Franjo ga je imenovao na čelo vatikanskog odjela za kulturu i obrazovanje. Kardinal Matteo Zuppi, nadbiskup Bologne, još je jedan Talijan u igri. Smatra ga se progresivcem i osobom bliskom papi Franji.

Unutar Europe, kardinal Mario Grech s Malte, glavni tajnik Sinode biskupa, smatra se ozbiljnim kandidatom za vrh Katoličke crkve. Poznat je kao osoba bliska papi Franji, ali u suštini konzervativnih stavova, što ga čini mogućim kandidatom kompromisa. Izvan Europe, jedno od imena koje se najčešće spominje je kardinal Peter Turkson iz Gane.

Bio je ključni savjetnik pape Franje za teme poput klimatskih promjena i socijalne pravde. Ako ga njegovi kolege kardinali izaberu, bio bi prvi crni afrički papa u povijesti. Još jedan afrički kardinal koji se spominje je Robert Sarah iz Gvineje. Poznat je po kritikama rodne ideologije i osudama islamskog radikalizma.

Predviđanja su nezahvalna

Otkad je 2013. izabran papa Franjo, on je imenovao otprilike dvije trećine kardinala koji danas imaju pravo glasa u konklavi. "Gotovo polovica današnjih kardinala dolazi s globalnog juga. Njihove brige razlikuju se od onih u Europi i SAD-u. Zaokupljeni su globalnim zatopljenjem, siromaštvom, građanskim ratovima i korupcijom vlasti", rekao je otac Thomas Reese, povjesničar Crkve i kolumnist Religion News Servicea.

"Sve je to lokalna politika. Svaki kardinal želi znati kako će sljedeći papa biti doživljen u njegovoj zemlji. Je li to netko tko će me slušati, tko govori moj jezik? Mogli bi izabrati papu s globalnog juga", rekao je. Prema pravilima Vatikana, kardinali moraju postići dvotrećinsku većinu kako bi izabrali novog papu, a glasanje se održava u Sikstinskoj kapeli. Za sada nema jasnog favorita. Proces je toliko nepredvidiv i zatvoren da je teško bilo što prognozirati.

"Kad je Benedikt XVI. dao ostavku, bio sam uvjeren da nema šanse da izaberu isusovca. Ipak su ga izabrali. To je pokazalo koliko malo zapravo razumijemo kako stvari funkcioniraju", rekao je otac Reese.