U PONEDJELJAK, na drugi dan Uskrsa koji se slavio i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru, okončan je kratki i iznenadni prekid vatre koji je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin. Trajao je jedva trideset sati.

U tom razdoblju Kijev i Moskva neprestano su se međusobno optuživali za kršenje prekida vatre i napade. Nakon toga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao da se prekid vatre produži na 30 dana, na što je Putin odgovorio da je Moskva otvorena za razgovore, "čak i bilateralno".

DW analizira trenutak, motive i ishod te pauze u ratu u Ukrajini koja je bila kratkog vijeka.

Kako je došlo do prekida vatre?

Rusija je inicirala prekid paljbe. Putin ga je najavio samo dva sata uoči početka. Tvrdio je da je odluka donesena iz "humanitarnih razloga".

Potom je Zelenski optužio Putina da se igra ljudskim životima, ali se ipak suglasio s prekidom oružanih djelovanja.

Većina stanovnika Kijeva koji su govorili za DW bili su skeptični prema Putinovoj navodnoj humanitarnoj gesti. "Ne vjerujem ni sekunde. Putin nikada ne drži riječ. Ovo je farsa", rekla je jedna građanka.

Volodimir Fesenko, šef Centra Penta za primijenjene političke studije, tvrdi u razgovoru za DW da je Rusija svjesno provocirala borbe tijekom prekida vatre i iskoristila pauzu da pokrene valove napada u nekim područjima.

Zelenski: Rusija je tijekom primirja napala skoro 3000 puta

Zelenski je u ponedjeljak na društvenoj mreži Telegram napisao da je Rusija tijekom 30 sati napadala 2.935 puta.

Dodao je da Kremlj nije odgovorio na prijedlog o tridesetodnevnom prekidu vatre te dodao da će ukrajinska vojska odgovarati "simetrično".

"Na tišinu ćemo odgovoriti tišinom. Kao obrana od ruskih napada bit će naših napada", naveo je Zelenski.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da predsjednik Putin nije dao naređenje da se produži "uskrsni prekid vatre".

U odgovoru na prijedlog Sjedinjenih Američkih Država da se prekid vatre produži, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova optužila je Kijev da je kršio i ovu kratku pauzu.

Zašto je primirje trajalo tako kratko?

Mnogi poznavatelji prilika ukazali su da je između Putinove najave i početka prekida vatre prošlo svega dva sata, što je vrlo kratak rok za Ukrajinu da se tehnički pripremi.

Fesenko misli da je iznenadno i jednostrano proglašenje trebalo biti zamka za Ukrajinu koja je morala hitno donijeti političku odluku i izdati naređenja vojsci.

"Razumije se da Ukrajina i nije mogla otpočeti prekid vatre u 18:00, čak i da je htjela. To bi naprosto bilo nemoguće", kaže Fesenko.

Prekid borbi oko Uskrsa zapravo je ideja američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je prošli tjedan prijetio da će prekinuti napore oko postizanja mira u Ukrajini i povući se iz pregovora ako neće biti spremnosti obje strane da se dogovore.

Politički analitičari s kojima smo razgovarali uvjereni su da je želja da se pregovori nastave potaknula Putina na objavu o prekidu vatre.

Nikolaj Petrov iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove u Berlinu vjeruje da je Putin nastavio igrati igru s Trumpom.

Trump: Uvjeren sam da ćemo postići dogovor ovoga tjedna

"Prekid vatre, makar i tih trideset sati, tempiran je točno za Uskrs kako su Amerikanci i tražili. To izgleda dobro (za Kremlj). Posebno jer inicijativa stiže iz Rusije i posebno jer ih zapravo ni na što ne obvezuje."

Dva sata prije isteka prekida vatre Trump je na društvenim mrežama izrazio nadu da će Rusija i Ukrajina "postići dogovor ovoga tjedna". Obećao je da bi si tako obje zemlje osigurale "velike poslove" sa SAD-om.

Analitičari se slažu oko toga da Trump pokušava SAD izvući iz konflikta, ali različito odgovaraju na pitanje koliko mu je zapravo stalo do mira između Ukrajine i Rusije.

"Trumpovo stajalište nije da postigne mir u Ukrajini pod svaku cijenu, već da izvuče Sjedinjene Države iz rata", kaže Petrov za DW.

Fesenko pak misli da će Trump biti ohrabren time što mu je Putin prekidom vatre makar donekle izašao u susret. Sada će američki predsjednik tražiti još više, smatra Fesenko – potpuni prekid vatre.