KOORDINATORICA Ženske sobe Maja Mamula gostovala je u Dnevniku HRT-a gdje je govorila o borbi protiv seksualnog nasilja te istaknula kako smo kao društvo socijalizirani s nizom krivo naučenih pretpostavki o tome što je seksualno nasilje.

Obilježava se Denim Day, odnosno Međunarodni dan borbe protiv okrivljavanja žrtava i destruktivnih mitova o seksualnom nasilju nad ženama. Nošenjem trapera posljednje srijede u travnju iskazuje se podrška žrtvama seksualnog nasilja.

"Svi smo kao društvo socijalizirani s nizom krivo naučenih pretpostavki"

Maja Mamula je rekla da je napravljeno puno promjena po pitanju seksualnog nasilja.

"Svi smo kao društvo socijalizirani s nizom krivo naučenih pretpostavki o tome što je seksualno nasilje. Vrlo često od toga da je to pitanje seksualne želje ili seksualnog nagona i potrebe, a ne moći i kontrole, pa do toga da je žrtva ta koja je zapravo svojim ponašanjem, svojim načinom odijevanja, sama doprinijela ili izazvala seksualno nasilje. To su mjesta na kojima ćemo očigledno morati još dosta dugo vremena raditi svi zajedno," rekla je.

Naglasila je kako u Hrvatskoj imamo problem, ali to je problem i u cijelom svijetu, da seksualno nasilje spada u ona kaznena djela koja se najmanje prijavljuju i istovremeno postoji najmanja šansa da će završiti pravomoćnom presudom.

Poražavajući rezultati istraživanja 

Navela je istraživanje Ženske sobe iz prosinca 2024., kratki upitnik za žrtve seksualnog nasilja vezan za prijavljivanje seksualnog nasilja.

"Na naše izuzetno iznenađenje javilo se 3319 žrtava. Od tih 3319 žrtava seksualnog nasilja koje su neka doživjela u višestrukim djelima, 92,4% nije prijavilo. I jedno od glavnih pitanja, zašto nisu prijavili, bio je strah od osude, strah od odbacivanja kao najveći, preko 50% i to je pitanje društva. I s druge strane, strah od institucija," rekla je.

"Teško je tražiti od odraslih da prijave nasilje koje im se dogodilo u djetinjstvu"

Istaknula je da u Ženskoj sobi rade sa žrtvama seksualnog nasilja bez obzira na spol, djecom od 15 na više i sa ženama i muškarcima.

"Ono što je naš princip rada, kad govorimo o odraslim osobama, pogotovo ako je prošlo vrijeme, objasniti zašto je važno prijaviti, čemu doprinosi prijava i kako izgleda. Međutim, ako vi imate kaznena djela koja su se dogodila u djetinjstvu, koja su bila prije 15-20 godina, teško je inzistirati i tražiti od odrasle punoljetne osobe da to prijavi. Naša misija je u skladu s nekakvim međunarodnim praksama i na kraju krajeva direktivom o pravima žrtava da im damo opciju da ćemo im pomoći bez obzira jesu li prijavili ili ne. Za djecu naravno nemate opcije," naglasila je.

Navela je kad se seksualno nasilje najčešće prijavljuje.

"Nas su učili da je seksualno nasilje najčešće silovanje i taj 'real rape mit', mit o pravom silovanju - nepoznati počinitelj, mrak, noć, oružje, nasilje. Kad su takvi slučajevi, oni se češće prijavljuju i institucije lakše izlaze na kraj s njima. Sve ovo što je većina, najčešće od bliske osobe, poznate osobe, po danu i po noći, sve ostalo što je jako teško dokazati, tu i žrtve imaju određeni otpor i strah. Strah od počinitelja važna je stvar zašto ne prijavljuju, a mi u našem sustavu ne možemo garantirati svakoj žrtvi sigurnost. Svi znamo koliko postupak traje, izricanje minimalnih kazni, straha od počinitelja, sve to stvara kod žrtve jedan ozbiljan otpor da prijavi seksualno zlostavljanje," rekla je.

Seksualno nasilje u crkvi

Jedna od svakako najzatvorenijih sredina po pitanju otkrivanja slučajeva seksualnog zlostavljanja bila je Crkva. U zadnje vrijeme se ipak malo više o tome priča. Slučaj u Zagorju je zgrozio javnost. Na pitanje je li Crkva krenula zaista u obračunavanje sa seksualnim nasiljem unutar svojih redova, Mamula je rekla kako bi pred kaznenim zakonom svi trebali biti jednaki.

"Imamo naše sudove, imamo naše zakonodavstvo i svi bi, pa tako i svećenici koji su počinitelji kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece ili seksualnog nasilja nad odraslim osobama trebali odgovarati jednako kao i svi drugi," zaključila je.