U SRIJEDU u Sikstinskoj kapeli započinje konklava, postupak izbora novog pape. U njemu sudjeluju kardinali – najviši članovi Katoličke crkve, poznati i kao "prinčevi Crkve". Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasa, a dvojica su se ispričala zbog zdravstvenih razloga. Kardinal Angelo Becciu, osuđen za prevaru i pronevjeru 2022., ne sudjeluje. Vatikan je potvrdio da je svih 133 izbornika stiglo u Rim.

Više od 50 izbornika dolazi iz Europe, s velikom većinom Talijana. Iz SAD-a ih je 10, iz Azije 23, iz Latinske Amerike 21, a iz Afrike 18.

Kako izgleda početak konklave?

Kardinali u crvenim odorama kreću iz Doma svete Marte prema Sikstinskoj kapeli, predaju mobilne telefone, a prostorija je prethodno provjerena na prislušne uređaje i ometače signala. Svi izbornici polažu zakletvu tajnosti.

>> Walkie-talkieji i totalni lockdown: Kako konklava ostaje najtajniji izbor na svijetu

Zatim ceremonijar izgovara: "Extra omnes!" – svi osim izbornika i nekoliko dužnosnika i liječnika moraju napustiti kapelu, a vrata se zaključavaju. T

ada počinje izolacija kardinala koji su potpuno odsječeni od vanjskog svjeta i informacija iz njega, a ne mogu čak otvoriti ni prozore. Nepoštivanjem pravila se riskira izopćenje iz Crkve pa monsinjor Paolo de Nicolo, koji je tri desetljeća bio na čelu Papinskog doma, kaže da se nitko ne usuđuje to učiniti. 

U Sikstinskoj kapeli nema rasprava ni govora. Prvo glasanje najvjerojatnije će se održati već u srijedu poslijepodne, a nakon toga slijede četiri glasanja dnevno – dok jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu.

Dan kardinala počinje misom, pauza za ručak je oko 12:30, a glasanja se nastavljaju popodne. Dan završavaju zajedničkom večernjom molitvom i vraćaju se u Dom svete Marte na večeru. Kako ta zgrada ima samo 120 soba, za višak kardinala osigurane su dodatne smještajne jedinice u blizini.

Ako ni nakon tri dana nema rezultata, kardinali mogu uzeti dan odmora za molitvu i razmatranje.

Kako funkcionira glasanje?

Svaki kardinal dobiva stol, olovku i glasačke listiće s natpisom "Eligo in summum pontificem" ("Biram za vrhovnog poglavara"). Na list napiše ime kandidata, presavije papir i ubaci ga u brončanu urnu.

Svakog dana nasumično se izvlače trojica brojača, trojica koji skupljaju glasove od bolesnih kardinala, te trojica kontrolora.

Listići se prebrojavaju, zatim probijaju iglom kroz riječ "eligo" i vežu u snop. Potom se spaljuju u peći – ako nema izabranog pape, dim je crn; ako jest, dim je bijel. Kroz dimnjak na krovu Sikstinske kapele dim izlazi na vidjelo, a vatrogasci Vatikana su u pripravnosti.

Kad se pojavi bijeli dim, oglase se i zvona bazilike svetog Petra – znak da je "habemus papam", "imamo papu".

Što slijedi nakon što kandidat dobije većinu glasova

Dekan Kardinalskog zbora postavlja pitanje: "Prihvaćate li kanonski izbor za vrhovnog poglavara?" Ako kandidat pristane, odabire papinsko ime. Ostali kardinali mu potom izražavaju poslušnost.

Novi papa odlazi u susjednu "Sobu suza", gdje se presvlači iz crvene kardinalske odore u bijelu papinsku. Obično se unaprijed pripreme tri veličine odora, a vjeruje se da će se ovaj put koristiti postojeće odore iz prethodnih konklava.

Zatim izlazi na glavni balkon bazilike svetog Petra i prvi put se obraća okupljenima.

Koliko dugo može trajati konklava?

Sve od nekoliko sati do nekoliko tjedana. Najduža konklava u povijesti, u 13. stoljeću, trajala je dvije godine i devet mjeseci. U 20. i 21. stoljeću većina konklava trajala je dva do tri dana, a najdulja konklava u ta dva stoljeća trajala je pet dana. 

Ako ni nakon 13 dana nema pobjednika, organizira se drugi krug glasanja između dvojice s najviše glasova – ali i tada je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 89 glasova od 133. Ako ni tada nema rezultata, daljnji postupak nije jasno definiran.

Tko su favoriti

Kao glavni favoriti uoči konklave spominjala su se dvojica kardinala - Pietro Parolin i Luis Antonio Tagle.

Talijanski kardinal Pietro Parolin (70), dugogodišnji državni tajnik Vatikana i najbliži suradnik pape Franje, smatra se najizglednijim kandidatom. Poznat je po diplomatskom iskustvu i umjerenim stavovima, a sudjelovao je u ključnim pregovorima s Kinom i SAD-om. Tečno govori više jezika, ali nema pastoralnog iskustva, što mu neki zamjeraju.

Filipinski kardinal Luis Antonio Tagle (67), bivši nadbiskup Manile i sadašnji čelnik Dikasterija za evangelizaciju, često se spominje kao nasljednik u Franjinom duhu. Poznat je po bliskosti s narodom, zagovaranju Crkve za siromašne i otvorenom kritiziranju zlostavljanja unutar Crkve. Ipak, kritiziran je zbog lošeg nadzora nad upravljanjem Caritasa.

Izgledni kandidati iz sjene

Uz njih spominje se i nekoliko izglednih kandidata iz sjene:

• Matteo Zuppi – predsjednik Talijanske biskupske konferencije, blizak Franjinom socijalnom nauku, aktivan u mirovnoj diplomaciji (npr. Ukrajina). Vrlo često se navodi kao najizgledniji kompromisni kandidat.
• Jean-Claude Hollerich – glavni izvjestitelj sinodalnog procesa o budućnosti Crkve, blizak papi Franji, poznat po otvorenijim stavovima, posebno o ulozi žena i LGBTQ+ vjernika. Redovito se spominje među ozbiljnim kandidatima.
• Peter Turkson – iako se 2013. smatran favoritom iz Afrike, danas rjeđe spominjan, ali je i dalje u kombinacijama, posebno ako bi se tražio kandidat izvan Europe. Riječ je o umjerenom kandidatu.
• Marc Ouellet – nekoć vodeći konzervativni kandidat iz Kanade. nakon što je bio suočen s optužbama za seksualno neprimjereno ponašanje, koje su kasnije odbačene. One su ipak narušile njegov ugled, ali još uvijek ga se spominje kao potencijalnog kandidata u slučaju blokade između "lijevih" i "desnih".

Važno je. međutim. naglasiti da je konklava nepredvidiva, a pravi favoriti često nisu najvidljiviji prije samog izbora.