KAŠMIR, himalajska regija na sjeveru indijskog potkontinenta, već više od sedamdeset godina jedno je od najnestabilnijih žarišta na svijetu. Od stjecanja neovisnosti od Britanskog Carstva 1947. godine Indija i Pakistan vodili su više ratova i sukoba, gotovo sve zbog prava na Kašmir, koji obje zemlje svojataju.

Nakon podjele Britanske Indije na većinski hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan Kašmir je postao predmet prijepora. Iako je imao pretežno muslimansko stanovništvo, u to vrijeme njime je vladao hinduistički princ. U listopadu 1947. godine izbio je prvi rat između dviju novoosnovanih država. Sukob, u kojem su poginule tisuće ljudi, završio je 1948. godine bez konačnog rješenja.

Podjela na tri dijela i linija kontrole

Godinu dana kasnije, 1949., uz posredovanje Ujedinjenih naroda uspostavljena je linija prekida vatre, koja je podijelila Kašmir na dva dijela – jedan pod indijskom, a drugi pod pakistanskom kontrolom. UN je tada obećao referendum među stanovnicima Kašmira koji bi im omogućio da odluče žele li pripasti Indiji ili Pakistanu. Taj referendum, međutim, nikad nije održan.

Danas je Kašmir podijeljen na tri dijela koje kontroliraju tri nuklearne sile. Indija upravlja južnim i središnjim dijelom regije, poznatim kao Džamu i Kašmir, te planinskom regijom Ladakh na istoku, koja uključuje strateški važno područje Siachen. Pakistan drži jugozapadni dio pod nazivom Azad Kašmir te sjeverni dio poznat kao Gilgit-Baltistan. Kina, s druge strane, kontrolira visokoplaninsku pustinju Aksai Chin na sjeveroistoku, na koju pravo polaže i Indija smatrajući je dijelom Ladakha.

Granica između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira poznata je kao Linija kontrole (LoC). Iako nije međunarodno priznata kao službena granica, LoC danas predstavlja stvarnu razdjelnicu između teritorija pod upravom dviju država. Linija je potvrđena nakon rata 1971. godine i temelji se na Karachi sporazumu iz 1949. godine, kojim je uspostavljeno primirje uz nadzor Ujedinjenih naroda.

Strateška važnost

Važnost Kašmira je i u vodnim izvorima, jer je voda iz ključnih rijeka poput Inda, koje izviru u indijskom dijelu Kašmira strateški važna za pakistansku poljoprivredu i opskrbu pitkom vodom. Iako postoji Sporazum o vodama iz Indusa iz 1960., Pakistan strahuje da bi Indija, u slučaju pogoršanja odnosa, mogla manipulirati protokom rijeka koje vitalno ovise o kašmirskom porječju.

Za Indiju je Kašmir ponajviše pitanje religije i sigurnosti, jer regiju dijele tri nuklearne sile. Kontrola nad tim područjem omogućuje Indiji geopolitičku dubinu i obrambenu prednost u slučaju vojnog sukoba, pogotovo u planinskim pograničnim zonama kao što su Siachen i Ladakh.

Kašmir je, potvrdila je to i jutrošnja eskalacija, jedna od najopasnijih geopolitičkih točaka na svijetu. Sukob je tijekom posljednja tri desetljeća odnio desetke tisuća života, a konačno rješenje i dalje se ne nazire.