KAD JE SVITLANA stigla u Poljsku sa svojom kćeri, bila je zahvalna. Njezina devetogodišnja djevojčica brzo se prilagodila i zavoljela školu.

"Čak i kad smo se preselile u drugi dio grada, nije htjela mijenjati školu. Toliko joj se svidjela. Nije bilo zlostavljanja", rekla je 31-godišnja Ukrajinka za BBC.

Ali danas, kaže Svitlana, sve je drugačije. Prije dva tjedna njezina je kći došla kući i rekla: "Jedan dečko mi je danas rekao: 'Vrati se u Ukrajinu'." Dan poslije bilo je još gore.

"Djevojčice iz starijeg razreda žalile su se jer govori ukrajinski. Onda su se pravile da padaju na pod i vrištale 'Raketa! Lezi!' i smijale se", ispričala je Svitlana. Nekoliko dana ranije ruska je raketa pogodila njezin rodni grad u Ukrajini, ubivši desetke civila, uključujući djecu.

Svitlana nije njezino pravo ime, tražila je anonimnost jer se boji odmazde. BBC-u je pokazala poruke sa školskim osobljem u kojima se žali na zlostavljanje svoje kćeri.

Kaže da se promjena osjeća i izvan škole: "Na poslu mnogi govore da Ukrajinci dolaze ovamo i ponašaju se loše. Moji prijatelji iz Ukrajine kažu da žele otići kući jer nas Poljaci više ne prihvaćaju. Strašno je živjeti ovdje."

Val netrpeljivosti pred izbore

Prema službenim podacima, u Poljskoj živi najmanje 2,5 milijuna Ukrajinaca, što je gotovo 7% ukupnog stanovništva. Kad je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju punog opsega, Poljaci su masovno pomagali izbjeglicama. Danas, tri godine kasnije, sve više Ukrajinaca prijavljuje da se susreće s otvorenom netrpeljivošću.

"Neki su organizirali konvoje pomoći, otvarali domove i dijelili hranu. Davali su i srce i dom", kaže aktivistica Natalija Pančenko iz varšavske organizacije Stand with Ukraine.

Danas njezina udruga bilježi sve više primjera govora mržnje – i na internetu i uživo. "U početku su to bile samo objave na društvenim mrežama, ali sad se prenose i u stvarni život. Ljude vrijeđaju samo zato što pričaju s ukrajinskim naglaskom", kaže Pančenko.

Dodaje da su mnoge izbjeglice traumatizirane: "To su žene i djeca čiji su muževi i očevi na fronti, u zarobljeništvu ili mrtvi. A sada se oni nalaze na meti napada."

Potpora Ukrajincima sve manja

Istraživanja javnog mnijenja potvrđuju da se stavovi mijenjaju. Prema anketi CBOS-a iz ožujka 2025., samo 50% Poljaka i dalje podržava primanje ukrajinskih izbjeglica – sedam postotnih bodova manje nego prije četiri mjeseca. Prije dvije godine ta je brojka bila 81%.

Procjenjuje se da je milijun Ukrajinaca u Poljskoj službeno registrirano nakon početka rata, a poljska država na izbjeglice troši 4,2% BDP-a. U tijeku je predsjednička kampanja u Poljskoj, a Ukrajina je postala jedno od ključnih političkih pitanja.

Kandidat krajnje desnice Sławomir Mentzen, trenutno treći u anketama, otvoreno podržava dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i izrazito je antiukrajinski nastrojen.

Konzervativac Karol Nawrocki, drugi po popularnosti, protivi se članstvu Ukrajine u Europskoj uniji i NATO-u te financijskoj pomoći izbjeglicama, ali podržava ratne napore.

Promjena stava

Vodeći kandidat je liberal Rafal Trzaskowski iz koalicije premijera Donalda Tuska. Iako je dosad bio poznat po proukrajinskom stavu, sada izbjegava isticati to u kampanji i najavljuje smanjenje socijalnih davanja za Ukrajince.

"Reagira na promjene u javnom mnijenju. Početno oduševljenje pomoći ratnim žrtvama nestaje, negativni osjećaji prevladavaju i to mu je politički osjetljivo", kaže politički analitičar Marcin Zaborowski.

Drugi kandidat desnice, Grzegorz Braun, pod istragom je jer je tijekom predizbornog skupa u travnju skinuo ukrajinsku zastavu sa zgrade gradske uprave. Iako ima tek 3% potpore, redovito istupa protiv "ukrajinizacije Poljske".

Prošli tjedan poljska je vlada upozorila na "neviđen pokušaj" Rusije da se umiješa u izbore putem širenja dezinformacija među poljskim građanima. Moskva odbacuje te optužbe.

Ruska propaganda i govor mržnje

Michał Marek, koji vodi nevladinu organizaciju za praćenje dezinformacija, kaže da se na društvenim mrežama šire brojni lažni narativi. "Govori se da Ukrajinci kradu poljski novac, da nas ne poštuju, da žele pljačkati i ubijati te da su oni odgovorni za rat", kaže Marek.

"Takve objave počinju u ruskim kanalima na Telegramu, pa se jednostavno prevode putem Google Prevoditelja i preplavljuju poljske društvene mreže."

Marek povezuje porast propagande s rastućom netrpeljivošću prema Ukrajincima i kaže da sve više građana podliježe takvom utjecaju. "Pravi učinak vidjet ćemo tek nakon izbora – kad saznamo koliki broj Poljaka daje glas otvoreno proruskim kandidatima."