DUGI radni sati nisu samo iscrpljujući - mogli bi ostaviti i trajne posljedice na vaš mozak, pokazuje novo znanstveno istraživanje. Studija objavljena ovog tjedna otkriva "značajne promjene" u mozgu osoba koje redovito prekovremeno rade. Riječ je o kombinaciji fizičke i emocionalne iscrpljenosti, uz kronični manjak odmora.

Istraživanje su proveli znanstvenici s dvaju južnokorejskih sveučilišta, Chung-Ang i Yonsei, na uzorku od 110 zdravstvenih radnika, podijeljenih u dvije skupine: one koji rade prekovremeno i one koji rade uobičajene sate. U Južnoj Koreji, gdje je zakonski maksimum 52 sata tjedno, prekomjerni rad sve je veći javnozdravstveni problem.

U skupini preopterećenih bilo je 32 ispitanika koji su radili 52 sata ili više tjedno. U prosjeku su bili mlađi, kraće zaposleni i s višom razinom obrazovanja od onih koji su radili standardno, piše CNN. Znanstvenici su pomoću napredne metode snimanja mozga analizirali volumen sive tvari u različitim dijelovima mozga te usporedili podatke s drugim istraživanjima i MRI snimkama.

Otkrili su da su kod onih koji su radili prekovremeno najviše promjena zabilježili u područjima mozga zaduženima za donošenje odluka i kontrolu emocija, za razliku od onih koji su radili standardno. Među dijelovima mozga koji su se povećali ističu se srednji čeoni girus, važan za pamćenje, pažnju i jezične funkcije, te inzula, koja sudjeluje u obradi emocija, samosvijesti i razumijevanju društvenih odnosa.

Znanstvenici vjeruju da postoji jasna povezanost između preopterećenosti poslom i tih moždanih promjena, koje bi mogle biti podloga za mentalne i kognitivne poteškoće koje prijavljuju ljudi koji previše rade. Joon Yul Choi, jedan od autora i docent na Odsjeku za biomedicinski inženjering Sveučilišta Yonsei, rekao je za CNN kako bi se te promjene mogle djelomično i povući ako se ukloni izvor stresa, no povratak u prvobitno stanje mogao bi potrajati.

Mozak osjeća radno preopterećenje

Ovo nije prvi put da znanost povezuje dugi rad s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. Prema istraživanju iz 2021. koje su zajedno proveli WHO i Međunarodna organizacija rada, prekovremeni rad odgovoran je za više od 745.000 smrti godišnje. Dugotrajni rad povećava i rizik od dijabetesa kod žena te može dovesti do smanjenja kognitivnih sposobnosti.

Dok su psihološke i ponašajne posljedice prekovremenog rada već dobro poznate, promjene na razini mozga, pogotovo anatomske, dosad su bile slabije istražene. Frank Pega iz WHO-a, koji je vodio spomenuto istraživanje iz 2021., kaže da ovo najnovije predstavlja "važan novi dokaz" o tome kako prekomjerni rad izravno utječe na fizičko zdravlje radnika.

Pega, koji nije sudjelovao u ovoj studiji, dodaje kako nalazi potvrđuju da je dugo radno vrijeme "najveći pojedinačni faktor rizika" među svim profesionalnim opasnostima koje su dosad identificirane.

Ipak, s obzirom na mali uzorak i činjenicu da je istraživanje provedeno isključivo među zdravstvenim radnicima u Koreji, rezultati se ne mogu automatski primijeniti na širu populaciju. "Potrebna su daljnja istraživanja na različitim skupinama", kaže Pega. Unatoč tome, autori studije poručuju da su njihovi nalazi važan prvi korak u razumijevanju utjecaja preopterećenja na zdravlje mozga.

"Vlade, poslodavci i radnici svi mogu djelovati kako bi zaštitili zdravlje radnika od dugotrajnog rada", poručuje Pega, naglašavajući važnost zakona i pravila koji ograničavaju prekovremeni rad. "Ovi rezultati dodatno potvrđuju da preopterećenost poslom treba tretirati kao ozbiljan problem javnog zdravlja", zaključuju autori.

Jonny Gifford, istraživač iz britanskog Instituta za studije zapošljavanja, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da rezultati "daju snažnu fiziološku podlogu za tvrdnju da prekovremeni rad narušava našu dobrobit". "Uporaba moždanih skenera i konkretnih neuroloških pokazatelja daje čvrst dokaz da prekovremeni rad uzrokuje fizičke promjene u dijelovima mozga ključnima za donošenje odluka i upravljanje emocijama", rekao je Gifford.

"Iako je riječ o relativno maloj studiji, njezini nalazi su vrlo relevantni jer se tiču mehanizama, poput stresa i umora, koji mogu pogoditi svakoga", dodaje. Studija je objavljena u časopisu Occupational and Environmental Medicine.