EUROPSKA unija i Britanija objavile su nove sankcije Rusiji ne čekajući da im se priključi SAD, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji nije obećao da će pristati na primirje u Ukrajini.

London i Bruxelles su objavili da su sankcije usmjerene na rusku flotu tankera u sjeni i financijske tvrtke koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija. Novim mjerama želi se Rusiji onemogućiti pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti prihode od prodaje energije. Europska visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kaže da se radi o najopsežnijem paketu sankcija dosad. 

"Dok Putin glumi interes za mir, u pripremi su nove sankcije i što dulje Rusija ustraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu naš će odgovor biti oštriji”, rekla je Kallas. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy upozorio je da će "odgađanje napora za uspostavom mira udvostručiti našu predanost da pomognemo Ukrajini i da koristimo sankcije za obuzdavanje Putinova ratnog stroja".

Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova

EU je 2022. ograničio cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi Rusiji smanjio prihode kojima financira rat u Ukrajini. Međutim, da bi zaobišla sankcije Rusija koristi tankere koji plove pod zastavama trećih zemalja, koji su često neregistrirani i neosigurani.

Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova kojima je zabranjen pristup europskim lukama, čime se ukupan broj sankcioniranih brodova popeo na 342.

Na crnu listu su stavljeni pojedinci koji omogućavaju rad flote, brodarske tvrtke za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga te jedan veliki osiguravatelj tankera.

Uvode se i dodatne restriktivne mjere Surgutneftegazu, ruskoj naftnoj kompaniji koja Moskvi osigurava značajne prihode te ruskoj tvrtki za otpremu nafte. Novi paket također sankcionira 45 ruskih tvrtki i pojedinaca koji rusku vojsku opskrbljuju dronovima, oružjem, streljivom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.

Vijeće EU-a je uz to dodalo 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene, zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice ili računalno numerički upravljane alatne strojeve.