SVJETSKA banka procjenjuje da bismo u mirovinu trebali sa 72 godine. Hoće li se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ići prema povećanju dobi za odlazak u mirovinu i kakve će nam biti mirovine?

U radijskoj emisiji HRT-a o promjenama su govorili Srećko Vuković iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, te ekonomistica Vedrana Pribičević.

• Srećko Vuković istaknuo je osam ključnih novosti koje donosi novi zakon, od čega se pet počinje primjenjivati već od 1. srpnja ove godine:
• Usklađivanje mirovina prema novom omjeru 85:15, što znači veću težinu u indeksaciji prema rastu plaća
• Staž za roditelje - s dosadašnjih 6 mjeseci po djetetu, povećava se na 12 mjeseci, čime se podiže iznos mirovine za roditelje
• Povećanje najnižih mirovina za 3%, što će obuhvatiti oko 320.000 korisnika
• Ukidanje ograničenja bonifikacije, odnosno motivacija za dulji ostanak u svijetu rada

Od 1. siječnja 2026. godine dolaze dodatne tri značajne promjene:

• Ukidanje penalizacije za odlazak u mirovinu nakon 70. godine života
• Povećanje invalidskih mirovina za 10%
• Fleksibilniji povratak na tržište rada - osobe starije od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i istodobno primati polovicu mirovine

"To se prvi put odnosi i na obrtnike i samostalne uplatitelje doprinosa", kazao je Vuković. "Cilj je da se do kraja mandata Vlade dođe do prosječne mirovine od 800 eura, a sada je ona 644 eura", kazao je Vuković.

Višnja Stanišić: Ovo nije put koji pomaže umirovljenicima

Nova predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, izrazila je zabrinutost zbog generalnog smjera mirovinske politike.

"Ljudi koji su odradili 40 godina, primjerice u trgovini, teško mogu raditi i četiri sata nakon 65. godine. Bolesti su već tu, tijelo je umorno. Ovo nije dobar put da bi se pomoglo umirovljenicima. Povećanje od 3% za najniže mirovine - to je kozmetika. To je možda jedan kruh i mlijeko. Ljudi moraju imati dostojanstvenu starost", kazala je Stanišić.

Stanišić smatra da se ide pogrešnim putem ako se rješenja svode na mogućnost dodatnog rada.

Ekonomistica i sveučilišna profesorica Vedrana Pribičević komentirala je preporuke Svjetske banke prema kojima bi dob za umirovljenje mogla narasti do 72. godine, ali i upozorila da Hrvatska još nije u tome. "To nije stvar izbora - to je demografska i biološka nužnost. Ljudi žive dulje i to zahtijeva dulji radni vijek", pojašnjava.

Pribičević je pozdravila mjeru povećanja staža po djetetu, napomenuvši da društvo treba nagraditi roditelje zbog važnosti koju imaju za demografsku održivost. Međutim, upozorila je na glavni problem sustava:

"Mirovine rastu sporije od plaća, pa se prosječna mirovina, njen udio u plaći smanjuje. To znači da umirovljenici imaju visoki rizik od siromaštva. To je srž problema", naglasila je.

Vuković je kazao kako u ovom trenutku nema podizanja dobne granice. "Ostanak u svijetu rada je motivacija da ostanu u svijetu rada dobrovoljno, umjesto podizanja dobne granice koje nam sugeriraju vanjski faktori", kazao je.

Dobrovoljni ostanak?

Stanišić se nije složila s tezom "dobrovoljni ostanak".

"Kakav dobrovoljni ostanak? Većina ljudi ostaje i nastavlja raditi zato što ne može financijski preživjeti kad ode u mirovinu. Druga stvar su oni ljudi koji osjećaju da to mogu raditi intelektualno. Mislim da će to biti veliki problem u budućnosti, pokazat će se kao veliki problem jer će takvi ljudi ostajati raditi puno radno vrijeme dok ovim kojima je stvarno mala mirovina, neće to moći izdržati, tako da 'dobrovoljno' bih stavila pod navodne znakove, nije to dobrovoljno", naglasila je.

Vuković kaže kako je 36.000 umirovljenika koji trenutno rade.

"Najviše u trgovini i prerađivačkoj industriji", kazao je.

"Dosta je dobra situacija to što nam raste broj osiguranika, on je sad na nikad većoj razini, milijun i 776 tisuća osiguranika, sto tisuća više nego prije dvije godine", naglasio je Vuković.

Nužno povećanje minimalnih mirovina

Pribičević je kazala kako postoji velika razlika u tome što možete raditi nakon 65. godine, ovisno jeste li radili manualni ili intelektualni rad.

"Ako riješite preventivom neke stvari i ljudima osigurate da duže vremena u starosti budu zdraviji, onda će njima biti lakše uključiti se u tržište rada, ako to žele. To treba biti na dobrovoljnoj razini i treba biti maksimalno porezno stimulirano. Naravno, to ima i neke psihološke efekte na ljude.

Znamo da ljudi u starijoj životnoj dobi često su sami, izolirani, nemaju socijalne kontakte. To može biti dobar način da ih vratite u socijalni život. Naravno, zbog negativnih demografskih trendova i uvoza radne snage, vjerujem da će mnogi poslodavci za neke poslove koje umirovljenici mogu raditi, zato što govore hrvatski, imaju već radno iskustvo, a i upoznati su s pravima i obvezama, njih i zapošljavati", kazala je.

Dodala je kako neki umirovljenici ne mogu raditi jer su radili manualne poslove i za njihovim radom ne postoji potražnja, a ne mogu ni oni ponuditi svoj rad, pa se za takve ljude treba pobrinuti država, naglasila je i dodala kako im se minimalna mirovina mora povećati.