SUKOB između Izraela i Irana trenutno je ograničen na te dvije zemlje, no sve češće se postavlja pitanje – što ako se proširi? Odgovori bi mogli imati dalekosežne posljedice, ne samo za regiju, nego i za cijeli svijet.

Najbolji i najgori mogući scenariji prema analizi BBC-ja:

Najbolji scenariji

• Sukob ostaje ograničen na Izrael i Iran
• Diplomatski pritisak sprječava širenje sukoba
• Iran ne odgovara napadima na američke ciljeve
• Izraelski napadi uspješno uništavaju nuklearne ciljeve bez šireg regionalnog odgovora.

Najgori scenariji

• Iran napadne američke baze i ciljeve diljem Bliskog istoka
• SAD se izravno uključuje u rat
• Napadi na naftnu infrastrukturu u Perzijskom zaljevu, uzrokujući globalni energetski šok
• Izrael ne uspije uništiti iranski nuklearni program i Iran ubrza razvoj oružja
• Iranski režim kolabira, ostavljajući vakuum nalik onima u Iraku ili Libiji.

SAD bi mogao biti uvučen u sukob

Iako Washington uporno poriče izravnu umiješanost, Iran očito vjeruje da su američke snage odobrile, ili barem prešutno podržale, izraelske napade. Kao odgovor, Teheran bi mogao ciljati američke vojne baze u Iraku i Perzijskom zaljevu, logore specijalnih snaga ili diplomatska predstavništva.

SAD je već preventivno evakuirao dio osoblja, ali u slučaju smrti američkog državljanina – primjerice u Tel Avivu – američki predsjednik Donald Trump mogao bi biti pod pritiskom da uzvrati. Iako je Trump svojim biračima obećao da neće pokretati nove ratove na Bliskom istoku, mnogi republikanci snažno podržavaju izraelsku vladu i njezinu politiku prema Iranu. Uključivanje SAD-a u rat značilo bi dramatičnu eskalaciju i dugotrajne posljedice.

Moguće širenje sukoba na države Perzijskog zaljeva

Ako Iran ne uspije nanijeti ozbiljnu štetu izraelskim vojnim ciljevima, mogao bi preusmjeriti napade na mekše mete – poput infrastrukture i energetskih postrojenja u zaljevskim državama koje smatra suodgovornima za izraelske uspjehe. Slični napadi dogodili su se 2019. u Saudijskoj Arabiji i 2022. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Iako su neki odnosi u regiji popravljeni, mnoge te zemlje i dalje ugošćuju američke vojne baze i – prema pisanju BBC-ja – diskretno su pomogle u obrani Izraela prošle godine. U slučaju napada na Zaljev, moguće je da bi i te države zatražile američku vojnu zaštitu.

Izrael možda ne uništi iranski nuklearni program

Jedna od ključnih nepoznanica je učinkovitost izraelskih zračnih udara. Ako Iran uspije sačuvati rezerve urana obogaćenog do 60% – što je korak do razine potrebne za oružje – i ako nuklearna postrojenja ostanu netaknuta, izraelska ofenziva mogla bi imati suprotan učinak: potaknuti Teheran da ubrza razvoj oružja.

Stručnjaci procjenjuju da je iransko znanje o nuklearnoj tehnologiji neuništivo. Ako novi vojni lideri u Teheranu budu manje oprezni od prethodnika, moglo bi doći do dugotrajne spirale udara i protuudara, strategije koju izraelski dužnosnici nazivaju "košnja trave".

Opasnost od globalnog energetskog šoka

Cijena nafte već raste, a dodatni udar mogao bi doći ako Iran pokuša zatvoriti Hormuški tjesnac – ključnu točku za svjetsku opskrbu naftom. Istovremeno, Hutiji u Jemenu – posljednji preostali iranski saveznici u regiji – mogli bi pojačati napade na brodove u Crvenom moru.

Takav razvoj događaja pogoršao bi ionako ozbiljnu globalnu krizu troškova života. Cijene energije bi rasle, inflacija bi se povećala, a koristi bi imao i ruski predsjednik Vladimir Putin – zbog viših prihoda od izvoza nafte za financiranje rata u Ukrajini.

Kolaps režima u Iranu donosi nove rizike

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu javno je poručio da njegova vojna operacija ima širi cilj – ukloniti režim u Teheranu. U obraćanju iranskom narodu rekao je da napadi "čiste put prema slobodi" i pozvao ih na otpor protiv "zlog i represivnog režima".

No što ako režim doista padne? Tko bi popunio politički vakuum? Mnogi se sjećaju krvavih posljedica koje su u Iraku i Libiji uslijedile nakon rušenja centralnih vlasti. Građanski rat, raspad institucija i jačanje ekstremizma mogli bi biti neželjeni, ali realni scenariji.

 Sve ovisi o sljedećim potezima

Sudbina regije, pa i šire, uvelike ovisi o dvama pitanjima: kako i koliko snažno će Iran uzvratiti – te hoće li SAD uspjeti obuzdati Izrael. Ishodi tih odluka mogli bi definirati budućnost Bliskog istoka u godinama koje dolaze.