IRAN se hvali da posjeduje hipersonične rakete i tvrdi da je već počeo ispaljivati to napredno oružje na Izrael. Nema dokaza da je Iran doista upotrijebio takve rakete te su analitičari skeptični prema toj tvrdnji, piše Associated Press. Uporaba tih iznimno brzih projektila mogla bi staviti na kušnju izraelski proturaketni sustav i promijeniti tijek borbi između dviju zaraćenih strana.

Što je hipersonična raketa i zašto ulijeva toliki strah?

Iranska paravojna Revolucionarna garda u srijedu je objavila da je ispalila "hipersonične rakete Fattah 1" prema Izraelu. No pitanje je jesu li te rakete doista hipersonične. Pojednostavljeno, hipersonična raketa je ona koja putuje brže od 5 Macha, odnosno pet puta brže od brzine zvuka. Balističke rakete, koje se ispaljuju visoko unutar ili izvan Zemljine atmosfere, obično dosežu tu brzinu.

No u suvremenom ratovanju, kažu analitičari, hipersonično oružje također mora imati napredne navigacijske sustave koji omogućuju okretnost i promjenu putanje. To može predstavljati izazov za tradicionalne obrambene sustave, rekao je Jack Watling, viši suradnik u britanskom Kraljevskom institutu za obrambene studije (Royal United Services Institute - RUSI).

Tradicionalne balističke rakete imaju putanju koju proturaketni sustavi poput američkog Patriota mogu predvidjeti. Krstareće rakete, koje mogu letjeti tik iznad terena, ili hipersonične rakete, koje se ispaljuju na nižim visinama, imaju manje predvidljive putanje i teže ih je presresti.

"Radar može uočiti raketu na balističkoj putanji jer leti iznad radarskog horizonta. Ako je riječ o hipersoničnom kliznom projektilu, on može letjeti niže i brda mu mogu zakloniti putanju", rekao je Watling. "To dodatno smanjuje vrijeme koje imate za reakciju jer kad dođe iznad horizonta, iznenada ga vidite i tada je gotovo."

Tko posjeduje hipersonične rakete ili ih razvija?

Analitičari kažu da su Sjedinjene Američke Države i Kina jedine zemlje koje su razvile hipersonične rakete nove generacije i nijedna ih još nije upotrijebila u borbi. Druge zemlje, poput Rusije, Sjeverne Koreje i Pakistana, testirale su ili koristile rakete sa sličnom, ali manje sofisticiranom tehnologijom.

"Način na koji se danas koristi pojam 'hipersoničan' često nema nikakvo značenje, a istodobno potiče utrku i strah od zaostajanja za tehnologijom", navodi se u izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz 2022. godine. SAD navodi da postavlja hipersonične rakete na "nevidljivi" razarač i razvija te testira druge programe.

Kina je testirala svoju prvu hipersoničnu raketu 2017. godine i od tada je razvila niz hipersoničnog oružja za koje američko ministarstvo obrane tvrdi da bi moglo ugroziti Havaje, Aljasku, pa čak i glavni dio SAD-a. Ministar obrane Pete Hegseth upozorio je na kineska "ogromna ulaganja" u vojnu tehnologiju, uključujući hipersonično oružje.

Kakve su iranske sposobnosti?

"Većina zemalja ne može proizvesti rakete koje mogu izdržati temperaturna i dinamička opterećenja takvog izuzetno brzog streljiva", rekao je Watling. "To je izuzetno složen zadatak. Iranci nemaju kapacitet da ih proizvedu", rekao je.

"Većina raketa koje je Iran ispalio na Izrael kreće se hipersoničnom brzinom, ali imaju vrlo ograničenu mogućnost manevriranja, pa se ne smatraju pravim hipersoničnim raketama", rekao je Yehoshua Kalisky, viši istraživač u izraelskom Institutu za nacionalnu sigurnost (INSS) i bivši znanstvenik u izraelskoj obrambenoj industriji.

Rakete koje je Iran ispalio, uključujući Fattah 1, imale su minimalan uspjeh. Izrael navodi da je Iran ispalio više od 400 raketa, od kojih je više od 40 uzrokovalo štetu ili žrtve.

"Izrael može presresti više od 95 posto raketa jer brzina nije presudna", rekao je Kalisky. "Važna je mogućnost manevriranja nadolazećih raketa, a ta je sposobnost zasad ograničena." Rekao je da Iran ima dvije brze rakete s mogućnošću manevriranja, Khorramshahr i Fattah 2, koje bi bilo teže presresti. No nijedna od njih još nije upotrijebljena.

Kada i gdje su korištene hipersonične rakete?

Rusija tvrdi da je koristila hipersonične rakete u ratu protiv Ukrajine, no stručnjaci kažu da, iako su brze, ne manevriraju dovoljno da bi se smatrale pravim hipersoničnim oružjem.

Ruski predsjednik Vladimir Putin hvalio se razvojem i uporabom rakete Orešnik u Ukrajini, tvrdeći da leti "poput meteorita", deset puta brže od zvuka i da je otporna na sve proturaketne sustave. Ukrajinski vojni dužnosnici rekli su da je postigla brzinu 11 Macha.

Pentagon je u prosincu prošle godine naveo da je Orešnik eksperimentalna balistička raketa srednjeg dometa. Rusija također tvrdi da je njezina raketa Kinžal hipersonična, no Ukrajina ih je uspjela presresti američkim sustavom protuzračne obrane Patriot.

Tijekom nedavnih sukoba između Indije i Pakistana oko spornog područja Kašmira Pakistan je rekao da je uništio ruski sustav protuzračne obrane S-400 u indijskoj saveznoj državi Punjab koristeći hipersonične rakete lansirane s ratnog zrakoplova.

Brazil, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Iran, Japan, Južna Koreja i Sjeverna Koreja također imaju programe hipersoničnog naoružanja. Europska unija proučava kako razviti presretač za hipersonične rakete dok povećava izdvajanja za obranu kako bi se suprotstavila ruskoj prijetnji.