DAN NAKON što je Izrael prošli petak napao Iran, iz Kine je poletio teretni avion. Sljedećeg dana poletio je drugi, iz obalnog grada. U ponedjeljak – još jedan, ovaj put iz Šangaja. Tri leta u tri dana.

Podaci o letovima pokazuju da su svi avioni letjeli prema zapadu duž sjeverne Kine, prešli u Kazahstan, zatim ušli u Uzbekistan i Turkmenistan – i potom nestali s radara u blizini Irana, piše The Telegraph.

Dodatnu sumnju izaziva činjenica da su u planu leta kao konačno odredište bila navedena luka u Luksemburgu, iako zrakoplovi, čini se, nikada nisu ušli u europski zračni prostor.

Pojavile su se bojazni o tome što bi Kina mogla slati Iranu, dok traje rat s Izraelom.

Zrakoplovni stručnjaci upozoravaju da se korišteni tip zrakoplova – Boeing 747 teretnjaci – obično koristi za prijevoz vojne opreme i oružja te za ugovorne poslove s državama.

"Ovakvi tereti ne mogu a da ne izazovu interes, upravo zbog očekivanja da bi Kina mogla pomoći Iranu", rekao je Andrea Ghiselli, predavač na Sveučilištu u Exeteru i stručnjak za odnose Kine s Bliskim istokom i Sjevernom Afrikom.

Kina i Iran strateški su partneri

Kina i Iran strateški su partneri, povezani prije svega protivljenjem poretku predvođenom SAD-om i zalaganjem za novu, "multipolarnu" fazu u globalnoj diplomaciji.

Iran je ujedno jedan od ključnih kineskih dobavljača energenata – dnevno isporučuje i do dva milijuna barela nafte – pa nije iznenađenje da bi Peking mogao tražiti načine za stabilizaciju Islamske Republike.

"Pad sadašnjeg režima bio bi ozbiljan udarac i izazvao bi veliku nestabilnost na Bliskom istoku, što bi u konačnici ugrozilo kineske energetske i ekonomske interese", rekao je Ghiselli.

"Osim toga, unutar Irana vjerojatno postoje mnogi koji očekuju neku vrstu pomoći iz Kine."

Kina i ranije nije previše marila za međunarodnu osudu – primjerice, slala je Iranu tisuće tona materijala za balističke projektile, koji bi se mogli koristiti u razvoju nuklearnog oružja.

Peking oprezan, ali mogućnost isporuka ostaje otvorena

Unatoč svemu, stručnjaci smatraju da se Kina trenutačno ponaša vrlo oprezno.

Otvoreno uplitanje u izraelsko-iranski sukob moglo bi ugroziti pokušaje Kine da stabilizira odnose sa Sjedinjenim Državama, najvećim saveznikom Izraela. Peking se i dalje oporavlja od trgovinskog rata visokog rizika s Washingtonom.

"Prisutnost kineske vojne opreme to bi učinila nemogućim, pogotovo jer već postoje glasovi u SAD-u koji žele ulazak u rat kako bi se, između ostalog, suzbila i Kina", kaže Ghiselli.

Iako je "vjerojatnost da Kina otvoreno šalje obrambene sustave Iranu i dalje niska", ta mogućnost "ne smije se isključiti i mora se pažljivo pratiti", poručio je Tuvia Gering, stručnjak za Kinu i Bliski istok pri izraelskom Institutu za nacionalne sigurnosne studije.

Skrivene rute i mutni tereti

Bez neovisnih inspekcija, nije moguće sa sigurnošću znati što su zrakoplovi prevozili. U kasnijim letovima, neki avioni polijeću iz blizine iransko-turkmenistanske granice, a zatim na radaru opet pokazuju rutu prema Luksemburgu, prema javno dostupnim podacima.

Tvrtka Cargolux iz Luksemburga, koja je upravljala letovima, tvrdi da njezini zrakoplovi nisu koristili iranski zračni prostor, no nije odgovorila na pitanja o sadržaju tereta.

Manifeste tereta javnost ne može provjeriti, a iako opasna roba ili posebni tereti moraju biti prijavljeni operateru i agentima, informacije mogu biti netočne ili namjerno pogrešne.

Kina je i ranije pokušavala prikriti oružje u pošiljkama komercijalne robe – primjerice, dijelovi za dronove bili su označeni kao dijelovi za vjetroturbine, prema isporukama koje su presrele europske vlasti.

Istraga Telegrapha prošle godine otkrila je da je Kina pokušala poslati Libiji dronove vrijedne milijardu dolara, skrivene putem mreže paravan tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu, Tunisu i Egiptu – u zamjenu za sirovu naftu.