U RANIM satima nedjelje Sjedinjene Države izvele su napad na tri iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – koristeći nevidljive bombardere B-2 Spirit naoružane teškim probojnim bombama GBU-57/B "Massive Ordnance Penetrator" (tzv. "bunker-buster").

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je operacija bila "vrlo uspješna" te da su svi ciljevi pogođeni, a američki avioni sigurno napustili iranski zračni prostor. Ovaj napad označava dramatičnu eskalaciju jer je to prvo izravno uključivanje SAD-a u aktualni rat između Izraela i Irana, koji traje već devet dana.

Kontekst napada

Napad dolazi u trenutku kada je izraelsko-iranski sukob u punom jeku. Izrael je prethodnih dana gađao iranske nuklearne objekte i vojne ciljeve, pokušavajući usporiti iranski nuklearni program. Međutim, američke obavještajne procjene sugerirale su da bi sami izraelski udari vratili iranski program tek oko pola godine unatrag te da daljnji izraelski napadi ne bi ostvarili veći učinak.

Predsjednik Trump stoga je odlučio izravno intervenirati kako bi zadao odlučujući udarac – ranije je Iranu dao rok od dva tjedna da odustane od nuklearnih ambicija, nagovijestivši da je vrijeme za akciju pri kraju. Američki dužnosnici navode da je cilj napada bio onemogućiti Iran u daljnjem razvijanju nuklearnog oružja i prisiliti Teheran natrag za pregovarački stol, nakon što su diplomatski napori propali.

Tijek napada, ključni B-2 bombarderi i "bunker-buster" bombe

Nevidljivi bombarder B-2 Spirit bio je ključan za uspjeh udara zahvaljujući stealth karakteristikama koje mu omogućuju prodor kroz najsofisticiraniju protuzračnu obranu do najvrijednijih i najčuvanijih ciljeva. B-2 Spirit je američki strateški bombarder smanjene radarske vidljivosti ("stealth") sposoban za interkontinentalne misije. To je ujedno jedini tip aviona koji može nositi goleme probojne bombe GBU-57/B Massive Ordnance Penetrator od 30.000 funti (oko 13,6 tona).

Te "bunker-buster" bombe vođenog navođenja konstruirane su upravo za uništavanje iznimno utvrđenih podzemnih ciljeva – poput iranskih nuklearnih postrojenja ukopanih duboko u brdima. Fordo, iranski pogon za obogaćivanje uranija smješten u planini nedaleko od Qoma, dugo je slovio za praktički neuništiv konvencionalnim oružjem zbog svoje dubine i ojačane strukture. Upravo zato SAD je u napadu na Fordo primijenio kompletnu nosivost svojih najtežih bombi.

Borbeni poredak napada uključivao je šest bombardera B-2 koji su neprimijećeni ušli u iranski zračni prostor. Prema izvorima iz američke vlade, ti su bombarderi bez zaustavljanja preletjeli oko 37 sati iz svoje baze Whiteman u Missouriu, uz višekratno nadopunjavanje gorivom u zraku tijekom puta. Svaki B-2 ponio je dvije MOP bombe: ukupno je 12 takvih projektila bačeno na Fordo, glavni i najzaštićeniji cilj. Dodatno, još jedan B-2 bombardirao je postrojenje u Natanzu s dvije iste "bunker-buster" bombe.

Treći nuklearni lokalitet, postrojenje u okolici Isfahana, gađan je krstarećim projektilima BGM-109 Tomahawk koje su ispalile američke podmornice. Prvotne neslužbene informacije govorile su o manjem broju bombi – komentator Sean Hannity naveo je da je na Fordo palo šest "bunker-bustera", a da su ostala dva cilja napadnuta krstarećim projektilima – no kasnije su CNN i The New York Times potvrdili dvostruko veći broj bombi na Fordo te paralelni raketni udar na druge lokacije.

Unatoč preciznim pogodcima, i unatoč tome što je Trump izjavio da su iranski nuklearni kompleksi "potpuno uništeni", izvori navode da pojedini ciljevi možda nisu potpuno uništeni. Prema dopisnici Fox Newsa Jennifer Griffin, podzemni tunel nuklearnog kompleksa kod Isfahana čak je i tvrđa meta od Forda te nije izvjesno da su Tomahawk projektili uspjeli u potpunosti razoriti tu utrobu postrojenja.

Pogođene mete i procjena štete

Fordo se smatra najosjetljivijim i najutvrđenijim objektom – to je podzemni pogon za obogaćivanje uranija koji je Iran tajno izgradio unutar planine (otkriven 2009. godine). Amerikanci vjeruju da je Fordo sada teško oštećen s 12 izravnih pogodaka te da će iranski program obogaćivanja biti znatno unazađen. Meteosatelitski snimci zabilježili su bljesak eksplozije iznad Forda u vrijeme napada, a termalni senzori NASA-e detektirali su požare u okolici postrojenja neposredno nakon udara, što potvrđuje da je cilj pogođen.

Natanz, najveći iranski kompleks za obogaćivanje uranija u središnjem Iranu, također je bio meta – prema izvješćima, na Natanz su bačene dvije MOP bombe koje su vjerojatno razorile ključne podzemne dvorane za centrifuge. Postrojenje u Isfahanu, gdje se nalazi tvornica za preradu uranija, pogođeno je salvom projektila i pretpostavlja se da je pretrpjelo značajna oštećenja, iako potpuna razmjera uništenja zasad nije potvrđena.

Iranska strana tvrdi da napadi nisu izazvali nikakvu radijacijsku nesreću niti curenje opasnih materijala. Iranska Organizacija za atomsku energiju priopćila je da "nema znakova kontaminacije" na napadnutim lokacijama. Slično je izvijestila i Saudijska komisija za nuklearnu i radiološku regulaciju, koja je potvrdila da u zemljama Perzijskog zaljeva nisu detektirani povišeni nivoi zračenja nakon američkog udara. To upućuje da bombe nisu probile do nuklearnog materijala ili da je on ostao sigurno pohranjen.

Ipak, stvarni opseg štete na infrastrukturi tek treba utvrditi. Neovisni analitičari ističu da će biti potrebna inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kako bi se verificiralo u kakvom su stanju postrojenja i inventar obogaćenog uranija nakon napada.

Trump govorio o "spektakularnom uspjehu", Iran raketama zasuo Izrael

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su udari "potpuno i u potpunosti uništili ključne pogone za obogaćivanje urana" i nazvao operaciju "spektakularnim vojnim uspjehom". Najavio je da će napadi biti još žešći ako Iran "ne postigne mir odmah".

Iran je pak osudio napade kao "nečuvene" i "kriminalne", a njihov ministar vanjskih poslova Abbas Arakči rekao je da će Teheran razmotriti sve opcije odgovora.

Ubrzo nakon američkih udara Iran je ispalio desetke projektila prema Izraelu, a meta je bila i zračna luka Ben Gurion. Izrael je potom odgovorio vlastitim napadima na vojne ciljeve u zapadnom Iranu.

U međuvremenu, IAEA je potvrdila da u pogođenim postrojenjima nije zabilježeno curenje radijacije, ali je njezin čelnik Rafael Grossi upozorio da ovakva eskalacija predstavlja "direktnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti".