KAD JE U petak navečer predsjednik Donald Trump šetao golf-terenom svog kluba u New Jerseyju, zrakoplovi su se već spremali za uzlet, piše CNN.

Promatračima u klubu Trump je djelovao sasvim mirno u vezi sa svojom odlukom da odobri zračne udare na tri iranska nuklearna postrojenja - potez koji bi mogao jako utjecati na nacionalnu sigurnost SAD-a i na njegovo predsjedničko naslijeđe. Nevidljivi bombarderi B-2, naoružani bombama za probijanje bunkera teškim 13,6 tona, spremali su se poletjeti točno u ponoć iz baze u Missouriju s ciljem gađanja Fordoa, Natanza i Esfahana.

>>Razvoj događaja pratite na Indexu

Druga skupina zrakoplova krenula je prema zapadu, što je bila taktika odvlačenja pažnje, a Trump je inzistirao na potpunoj tajnosti svoje povijesne odluke.

Operacija Ponoćni čekić

Dok je Trump sa Samom Altmanom, izvršnim direktorom OpenAI-ja, bio na događanju za nove članove koji su se okupili u jednoj od blagovaonica kluba, bio je opušten i dobro raspoložen, svjedočili su oni koji su ga vidjeli. "Nadam se da je u pravu kad je riječ o umjetnoj inteligenciji", rekao je Trump u jednom trenutku, pokazujući na svog gosta.

Dvanaest sati kasnije Trump se našao u podrumu Bijele kuće, s crvenom šiltericom "Make America Great Again", te je na monitorima uživo promatrao udare koje je odobrio nekoliko dana ranije, nazvane "operacija Ponoćni čekić".

"Večeras mogu priopćiti svijetu da su napadi bili spektakularan vojni uspjeh", izjavio je nekoliko sati kasnije, tijekom večernjeg obraćanja iz Bijele kuće. "Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir. Ako to ne učini, budući napadi bit će daleko jači i puno lakši."

"Mogao se povući sve do posljednjeg trenutka"

Odluka o napadu uvodi SAD izravno u sukob na Bliskom istoku, podižući zabrinutost zbog moguće iranske odmazde i otvarajući pitanja o Trumpovoj krajnjoj namjeri. Donesena je nakon nekoliko dana iznošenja mišljenja u javnosti - Trump je na društvenim mrežama prijetio Iranu, dok je u privatnim razgovorima izražavao zabrinutost da bi napad mogao uvući SAD u dugotrajan rat.

No već u četvrtak, istoga dana kada je zadužio glasnogovornicu da objavi da Iranu daje dva tjedna za povratak za pregovarački stol prije donošenja odluke o udaru, saveznici koji su s njim razgovarali rekli su da je jasno - odluka je već donesena.

Gostujući danas na NBC-ju, potpredsjednik JD Vance rekao je da je Trump "imao mogućnost povući se sve do posljednjeg trenutka". No on se ipak odlučio za napad.

"Konačno odobrenje nije dao sve do jučer"

Dužnosnici administracije nastojali su maksimalno sakriti planove. Odgađanje odluke dva tjedna bilo je u skladu s taktikom zbunjivanja, manevrom da se prikriju stvarni planovi za napad, iako Trump konačno odobrenje nije dao sve do jučer, prema tvrdnjama visokih američkih dužnosnika.

Krajem tjedna američki su dužnosnici vjerovali da Iran nije spreman vratiti se pregovorima i postići zadovoljavajući nuklearni sporazum, nakon što su se europski čelnici u petak sastali s iranskim kolegama, rekli su CNN-u izvori upoznati sa situacijom.

Javni rok od dva tjedna trajao je samo 48 sati

Trumpov javni rok od dva tjedna trajao je samo 48 sati prije nego što je proveo jednu od najvažnijih odluka svog predsjedničkog mandata. Operacija je započela u petak u ponoć po istočnom vremenu, a bombarderi B-2 poletjeli su iz Missourija na 18-satnu misiju, najdulju u više od dvadeset godina, izjavio je danas ministar obrane Pete Hegseth.

"Ovo je plan na kojem se mjesecima i tjednima radilo da bismo bili spremni kad američki predsjednik kaže 'kreni'", rekao je Hegseth s načelnikom Združenog stožera, generalom Danom Cainom. "Zahtijevao je iznimnu preciznost. Uključivao je zavaravanje i najvišu razinu operativne sigurnosti."

Rasprave o mogućim udarima počele su početkom lipnja

Rasprave o mogućim američkim udarima na Iran počele su ozbiljno tijekom vikenda početkom lipnja u Camp Davidu, gdje je ravnatelj CIA-e John Ratcliffe obavijestio Trumpa da je Izrael spreman pokrenuti napade svakog trenutka.

Opcije za uključivanje SAD-a u izraelsku kampanju pripremane su mjesecima ranije, a Trumpovi su savjetnici unaprijed usuglasili stavove o tome koje bi opcije predsjednik imao na raspolaganju.

Tjedan dana prije konačne odluke o slanju nevidljivih bombardera i podmornica na tri iranska nuklearna postrojenja, Trump se svakodnevno sastajao s nacionalno-sigurnosnim timom u podrumu Bijele kuće kako bi razmotrili planove udara i moguće posljedice.

Trumpova dva ključna zahtjeva

Trump je u tim tajnim razgovorima imao dva ključna zahtjeva: da američki napad bude dovoljno snažan da uništi dobro zaštićena postrojenja, uključujući podzemni pogon u Fordou, i da SAD ne bude uvučen u dugotrajan i krvav rat koji je obećao izbjeći još kao predsjednički kandidat.

Što se prvog tiče, američki su dužnosnici bili uvjereni da bombe za probijanje bunkera mogu prodrijeti u to postrojenje iako to ranije nije testirano.

General Cain je izjavio da prvi nalazi ukazuju na "izuzetno veliku štetu i uništenje" na tri nuklearne lokacije iako će trebati vremena da se utvrdi stvarni utjecaj na iranske nuklearne sposobnosti. Iranske su vlasti danas umanjile značaj američkih napada.

Što se tiče opasnosti od dugotrajnog rata, nitko nije mogao zajamčiti predsjedniku da Iran neće odgovoriti napadima na američke ciljeve ili osoblje u regiji. "Kao što je predsjednik jasno naredio, ovo je bila ograničena akcija s konkretnim ciljevima", rekao je Hegseth. "No to ne ograničava našu sposobnost da odgovorimo na napade. Ako bude potrebno, odgovorit ćemo."

Situacija i dalje nepredvidiva

Neizvjesnost je očito zabrinjavala Trumpa. Cijeli tjedan u javnosti je ponavljao da još nije donio odluku iako su njegovi savjetnici smatrali da je ona već donesena. Jučer popodne Trump je napustio golf-klub u Bedminsteru i vratio se u Bijelu kuću na zakazani "sastanak o nacionalnoj sigurnosti", što je bilo neobično za vikend, ali je bilo najavljeno u njegovu dnevnom rasporedu dan ranije.

SAD je preko posrednika Iranu dao do znanja da su napadi koje je Trump odobrio jučer bili ograničeni i da se ne planiraju dodatni udari, tvrde dva izvora upoznata s pregovorima. No Trumpova javna poruka iste večeri - upozorenje da će "budući američki napadi biti daleko jači" ako Iran uzvrati - pokazala je koliko je situacija i dalje nepredvidiva.

Ultimatum u travnju

U travnju je Trump Iranu dao ultimatum: postignite nuklearni sporazum u roku od 60 dana, dakle do sredine lipnja. U isto vrijeme zamolio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pričeka s napadima na Iran kako bi se pregovorima dalo prostora.

Prvi krug razgovora između SAD-a i Teherana održan je sredinom travnja u Omanu, a vodili su ga američki izaslanik Steve Witkoff i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči. Iako su se nakon sastanka čule optimistične poruke, konkretan napredak prema dogovoru nije postignut.

Dana 8. lipnja, manje od tjedan dana prije isteka Trumpova roka, Trump se sa savjetnicima ponovno okupio u Camp Davidu, gdje mu je predstavljen niz mogućih opcija. Sljedeći dan razgovarao je telefonom s Netanyahuom.

Nekoliko tjedana prije Netanyahu je rekao skupini američkih kongresnika da će Izrael napasti Iran i da za to ne traži dopuštenje SAD-a. Dan nakon isteka Trumpova roka od 60 dana Izrael je pokrenuo napade na Iran usmjerene na njegov nuklearni program i vojne čelnike.

"Iran me trebao poslušati"

"Iran me trebao poslušati kad sam im rekao, znate, dao sam im 60 dana, a danas je dan 61", rekao je Trump za CNN nakon početka izraelskih napada. Visoki dužnosnici Trumpove administracije u početku su se distancirali od napada, tvrdeći da je Izrael djelovao samostalno i da SAD nije bio uključen.

Dok je izraelska kampanja trajala, Trump je otputovao u kanadsku Albertu na summit G7, ali se brzo vratio u Washington "zbog događanja na Bliskom istoku", navela je Bijela kuća. Veći dio prošlog tjedna Trump je proveo razmatrajući planove udara i moguće posljedice.

U četvrtak je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt pročitala izjavu koju je Trump diktirao: "S obzirom na mogućnost da uskoro ipak dođe do pregovora s Iranom, odluku o napadu donijet ću unutar sljedeća dva tjedna." No bilo je sve jasnije da diplomacija ne napreduje. Witkoff je pokušavao dogovoriti novi susret s Arakčijem, ali bez uspjeha.

SAD je obavijestio Izrael da će napasti Iran

Nakon što su se europski čelnici u petak sastali s iranskim ministrom vanjskih poslova u Ženevi, američki su dužnosnici procijenili da Teheran neće pristati na razgovore dok Trump ne zatraži od Netanyahua da prekine izraelske napade, a Trump to nije bio spreman učiniti.

Tog popodneva na putu prema klubu u New Jerseyju Trump je novinarima rekao da je dvotjedni rok "maksimalan" i da bi odluku mogao donijeti i ranije.

Prije jučerašnjih udara SAD je obavijestio Izrael da će napasti. Netanyahu je zatim održao petosatni sastanak s najvišim izraelskim dužnosnicima tijekom američkih udara. Trump i Netanyahu ponovno su razgovarali nakon napada. U videoporuci izraelski premijer pohvalio je američki napad, rekavši da je izveden "uz potpunu operativnu koordinaciju između izraelske vojske i američke vojske".

SAD je također obavijestio neke partnere u Perzijskom zaljevu da će uskoro napasti Iran, ali nije precizirao ciljeve ni točan trenutak. Poruka je prenesena usmeno na sastanku u Bijeloj kući.

Operacija bez presedana

Trumpov tim bio je u kontaktu s vodećim republikancima u Kongresu prije napada, dok su vodeći demokrati obaviješteni tek nakon što su bombe već pale. Hegseth je rekao da su čelnici Kongresa obaviješteni "odmah nakon što su zrakoplovi napustili iranski zračni prostor".

Operacija je počela u ponoć po istočnom vremenu s petka na subotu. General Cain izjavio je da su bombarderi B-2 poletjeli iz SAD-a - dio je krenuo prema zapadu kao mamac, dok su ostali "u tišini krenuli prema istoku, uz minimalnu komunikaciju tijekom 18-satnog leta".

Ova operacija bez presedana uključila je sedam stealth bombardera B-2. Sveukupno je sudjelovalo više od 125 zrakoplova, uključujući bombardere, avione za nadopunu goriva, izviđačke letjelice i lovce.

Oko 17 sati po istočnom vremenu američka podmornica ispalila je više od dvadeset krstarećih raketa Tomahawk na infrastrukturu na lokaciji Esfahan. Neposredno nakon toga, u 18:40 po istočnom vremenu (2:10 po lokalnom), vodeći bombarder B-2 ispustio je dvije bombe za probijanje bunkera na lokaciju Fordo, a ostali bombarderi pogodili su svoje ciljeve između 18:40 i 19:05.

Američke snage zatim su se povukle. General Cain je rekao da Iran nije ispalio nijedan metak, ni na ulasku ni na izlasku iz zračnog prostora.

Nakon što su se američki zrakoplovi povukli, Trump je na svojoj mreži Truth Social objavio: "Završili smo vrlo uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu - Fordo, Natanz i Esfahan", napisao je Trump. "Na glavno postrojenje, Fordo, ispušten je puni teret BOMBI."