BUDUĆNOST iranskog nuklearnog programa i pokušaji SAD-a i Izraela da ga unište mogli bi ovisiti o više od 400 kilograma uranija obogaćenog do razine neposredno ispod one potrebne za izradu nuklearnog oružja, piše Financial Times. Nakon što su američki nevidljivi bombarderi bacili goleme, 13,6-tonske bombe za probijanje bunkera na glavna iranska nuklearna postrojenja, Donald Trump je ustvrdio da su "ključna postrojenja za obogaćivanje nuklearnog materijala potpuno i temeljito uništena".

>>Razvoj događaja pratite na Indexu

Nema sumnje da su postrojenja u Natanzu i Fordou, koja je Teheran koristio za proizvodnju visoko obogaćenog uranija, pretrpjela veliku štetu. Treća lokacija, u Esfahanu, koja se koristi u procesu proizvodnje goriva, ali i kao skladište, pogođena je krstarećim raketama Tomahawk koje je ispalila američka podmornica.

Dok administracija Donalda Trumpa provodi procjenu štete, ključno pitanje ostaje je li iranski program zaista uništen ili je samo premješten u manja, skrivena postrojenja koja je teže pronaći.

"Bilo bi neozbiljno reći da je program usporen za više od nekoliko mjeseci"

Odgovor na to pitanje uvelike ovisi o tome što se dogodilo s iranskom zalihom od 408 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, što je samo jedan tehnički korak od razine od 90 posto potrebne za izradu nuklearne bombe.

"Sve se svodi na to gdje je taj materijal", rekao je Richard Nephew, bivši visoki američki dužnosnik koji je radio na pitanju Irana u administracijama Baracka Obame i Joea Bidena. "Zasad ne znamo gdje je taj materijal. Ne vjerujemo da bismo mu uskoro mogli ući u trag. Bilo bi neozbiljno reći da je program usporen za više od nekoliko mjeseci."

"Čim bi se kamion pokrenuo, Izraelci bi ga naciljali i uništili"

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da "još danima nitko neće sa sigurnošću znati" je li Iran pokušao ili uspio premjestiti visoko obogaćeni uranij. "Sumnjam da su ga premjestili jer se trenutno praktički ništa ne može premještati", rekao je za CBS. "Čim bi se neki kamion pokrenuo, Izraelci bi ga vidjeli, naciljali i uništili."

No jedan insajder blizak iranskom režimu rekao je da bi bilo "vrlo naivno" držati obogaćeni uranij na tim lokacijama i dodao: "Obogaćeni uranij nije dirnut."

Taj je izvor dodao da Iran, koji uporno tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku, civilnu svrhu, ne namjerava prenamijeniti program u oružani. Ipak, kako je sukob s Izraelom eskalirao, pojedini iranski dužnosnici dali su naslutiti da bi Teheran mogao razmotriti promjenu svoje nuklearne doktrine.

"Čak i ako su nuklearna postrojenja uništena, igra nije gotova"

Analitičari upozoravaju da bi Teheran mogao požuriti s razvojem nuklearnog oružja u tajnim postrojenjima ako se nađe pod velikim pritiskom i odluči da mu je potrebno sredstvo odvraćanja. Ali Šamkani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe, poručio je da su iranske nuklearne sposobnosti ostale netaknute.

"Čak i ako su nuklearna postrojenja uništena, igra nije gotova", napisao je na mreži X. "Obogaćeni materijal, domaće znanje i politička volja i dalje postoje", rekao je Šamkani, koji je navodno ranjen u prvom valu izraelskih napada prije više od tjedan dana.

"Koraci do izrade nuklearne bombe trajali bi mjesecima, možda i godinu"

"Visoko obogaćeni uranij dosad se čuvao u Natanzu, u središnjem Iranu, u Fordou, glavnom postrojenju za obogaćivanje koje je ukopano duboko u planinu blizu svetog grada koma, te u tunelima u sklopu postrojenja u Isfahanu", naveo je Nephew. Nakon što se ohladi, taj se materijal pohranjuje u obliku praha u velikim cilindrima, nalik spremnicima za vodu.

Zaliha uranija obogaćenog na 60 posto, dio ukupne zalihe od više od 8400 kilograma, od čega je većina nisko obogaćena, znači da bi Teheran, ako to odluči, mogao imati dovoljno fisijskog materijala za izradu više nuklearnih bombi u roku od nekoliko dana. No sami koraci do izrade nuklearne bombe trajali bi mjesecima, možda i godinu dana, procjenjuju analitičari.

"Potencijalno dovoljno za dvije bombe"

Od početka je postojao rizik da bi, nakon izraelske zračne kampanje koju je opravdao potrebom uništenja iranskog nuklearnog programa, Iran mogao krišom premjestiti svoju zalihu na tajne lokacije na kojima su već postavljene napredne centrifuge.

"Ove nepoznanice nas muče", rekao je Nephew. "Ako imaju pogon za konverziju uranija i ako su uspjeli obogatiti uranij do 90 posto u Fordou prije napada, a imali su osam ili devet dana, to bi potencijalno bilo dovoljno za dvije bombe."

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja su uspjeli razviti tajne nuklearne programe unatoč strogom nadzoru i ograničenjima koja su im nametale Sjedinjene Države. Sima Šajn, bivša stručnjakinja za Iran u izraelskoj obavještajnoj službi Mossad, uvjerena je da je Iran premjestio obogaćeni materijal.

"Negdje sigurno imaju dovoljno obogaćenog uranija"

"Negdje imaju dovoljno obogaćenog uranija i odnijeli su neke napredne centrifuge na sigurno kako bi jednog dana mogli proizvesti nuklearnu napravu", rekla je. "Program nije uništen bez obzira na ono što Amerikanci tvrde."

Jedan izraelski dužnosnik rekao je da bi, ako Teheran i Washington obnove pregovore o dopuštenju da Iran ima civilni nuklearni program, Benjamin Netanyahu mogao inzistirati da Iran preda sav visoko obogaćeni uranij, koji bi se potom iznio iz zemlje i pohranio drugdje.

"Iran je možda uspio krišom iznijeti barem dio svoje visoko obogaćene zalihe"

Drugi dužnosnik priznao je da je Iran možda uspio krišom iznijeti barem dio svoje visoko obogaćene zalihe. No, dodao je da će, nakon što je Izrael prošlog tjedna ubio najmanje 11 iranskih nuklearnih znanstvenika, režimu biti iznimno teško razviti "učinkovito, minijaturno nuklearno oružje".

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ima inspektore u Iranu koji redovito posjećuju Fordo, Natanz i druga prijavljena postrojenja. No izraelski zračni udari zaustavili su te inspekcije.

Čak i prije napada, UN-ova nuklearna agencija nije imala pristup tisućama naprednih centrifuga koje je Iran razvio nakon što se Trump u svom prvom mandatu povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015., koji je strogo ograničavao iranske aktivnosti.

Izrael već prvog dana napada ciljao postrojenje u Natanzu

Suradnja Irana s IAEA-om također se drastično pogoršala posljednjih godina, čime je toj agenciji znatno otežano provođenje inspekcija prema standardima dogovorenima 2015. Nakon što je Iran službeno opomenut u rezoluciji IAEA-e, nekoliko dana prije izraelskih napada, Teheran je otkrio da je izgradio novo, dotad neprijavljeno postrojenje za obogaćivanje, svoje treće.

Izrael je već prvog dana napada ciljao postrojenje u Natanzu, a potom ga ponovno napao, nanijevši štetu i nadzemnim i podzemnim pogonima, objavila je prošlog tjedna IAEA. Izrael je dvaput napao i postrojenje u Esfahanu. No nije imao vojnu moć da ozbiljno našteti Fordou i čekao je intervenciju SAD-a.

"Ovo je zasigurno kraj iranskog nuklearnog programa kakav smo poznavali", rekao je Ali Vaez, stručnjak za Iran iz organizacije Crisis Group. "Ako program preživi, postat će ili tajni program za proizvodnju oružja ili, u slučaju novog dogovora, civilni program s ograničenim mogućnostima, bez pristupa tehnologiji nuklearnog goriva."