HRVATSKA i Slovenija pozdravljaju povećanje ciljeva NATO-a za izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a, složili su se u Črnomlju premijeri Andrej Plenković i Robert Golob, uoči ovotjednog sastanka na vrhu Saveza.

Dvojica premijera su u Črnomlju potpisala sporazum o izgradnji, upravljanju i održavanju mostova i drugih objekata na državnoj granici. "Obojica pozdravljamo fleksibilnost koja je dosegnuta definiranjem izdvajanja za obranu jer jedino na taj na način svaka država na svoj način doprinosi sigurnosti i obrambenim sposobnostima cjelokupnog saveza", rekao je Golob.

Očekuje se da će čelnici država članica NATO-a na svom samitu ovog tjedna u Haagu potvrditi novi cilj izdvajanja za obranu u visini od pet posto BDP-a. Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.

Plenković je, nazivajući pitanje izdvajanja za obranu važnim i prioritetnim, istaknuo da Hrvatska već ispunjava "zadnji zavjet NATO-a, a to je da smo na preko dva posto". "Nove ambicije koje će biti definirane na samitu su u okviru onoga što smatramo realnim. Naša ambicija je biti na tri posto 2030.", kazao je Plenković. Dodao je da bi pet posto izdvajanja moglo biti dosegnuto za "nekoliko godina više od 2030., a prema ovome što je trenutačno na stolu čak 2035.".

Plenković i Golob zabrinuti zbog ukupne globalne situacije

Plenković je istaknuo da je i Hrvatska, kao i Slovenija, jako zabrinuta ukupnom sigurnosnom globalnom situacijom.

"Ovo nije 'business as usual'. Ruska agresija traje, veliki rat koji smo vidjeli od listopada 2023. između Izraela i Hamasa imao je nekoliko svojih faza i uključivanje Hezbolaha od libanonske strane, uključivanje hutista iz Jemena. Sada imamo izravan rat između Izraela i Irana", kazao je Plenković, dodajući da zbog toga hrvatska vlada izražava duboku zabrinutost.

Izrael je 13. lipnja napao Iran, a u noći na nedjelju SAD se uključio napadom na tri iranska nuklearna postrojenja.

Plenković je naglasio da velika nestabilnost na Bliskom istoku može dovesti do niza posljedica poput rasta cijena energenata, ali i novih migracijskih valova, "koji će po dosadašnjoj praksi završavati na teritoriju europskih država, što nosi čitav niz političkih, sigurnosnih, društvenih konzekvenci kakve smo imali nakon valova 2015. i 16.". "Treća potencijalna opasnost su naravno i prijetnje terorističkim napadima koje se mogu događati bilo gdje diljem svijeta i sve to uzrokuje nestabilnost i nesigurnost naših državljana", dodao je Plenković.

Slovenski premijer je rekao da neke aktivnosti izraelske vlade ne ulijevaju povjerenje zbog humanitarnog stanja u Gazi. "Vrijeme će pokazati tko od njih misli iskreno. Nažalost nam neke aktivnosti, prije svega izraelske vlade, ne ulijevaju povjerenje u njihove riječi jer se situacija izrazito pogoršala u Gazi", rekao je Golob koji je naglasio da je za Sloveniju jedina stvarna opcija mir. 

Hrvatska spremna sudjelovati u projektu Krško

Golob je kazao da je Plenkovića informirao i o planiranim te trenutačnim aktivnostima vezanim za izgradnju novog bloka u nuklearnoj elektrani Krško. "Ja sam razumio da je Hrvatska još uvijek zainteresirana, to je potpuno razumljivo. I mi smo zainteresirani za to da Hrvatska sudjeluje u pripremi tog projekta kao partner", kazao je Golob.

Plenković je rekao da Hrvatska razumije slovenske ambicije u kontekstu planova za izgradnju novog bloka u Krškom te da je hrvatska pozicija principijelna od početka.

"Mi smo zainteresirani za nastavak suradnje, idealno po postojećem modelu, ali smo otvoreni za razgovore s obzirom na to da su sasvim nove okolnosti te da na taj način osiguramo električnu energiju za naše građane ne za pet, 10, nego za 100 godina u budućnosti", kazao je Plenković.

Dodao je da Hrvatska, ako projekt u Sloveniji dobije odgovarajuću potporu, u njemu želi sudjelovati te da je zadovoljna suradnjom i upravljanjem u Krškom "već zadnjih 50 godina".

Mostovi koji povezuju dva naroda

Dvojica premijera rekli su da će sporazum koji je u ponedjeljak potpisan u Črnomlju imati pozitivan učinak na stanovništvo uzduž cijele granice. "(Sporazum o) 23 objekta kojima je potrebna obnova, održavanje i dogradnja namijenjen je točno tome da granica ne razdvaja, nego povezuje", poručio je Golob.

Plenković je rekao je da se radi o mostovima koji povezuju dva naroda, a "osobito su na korist onima u pograničnom području, ali i svim drugim koji prelaze granice".

"Zato mi se čini da je ovo jedan od malih, ali operativnih koraka za približavanje naših zemlja i naroda i veselim da ćemo zajednički investirati u kvalitetnije mostove između dvije zemlje", dodao je.