OPORBENI saborski zastupnici pozdravili su pomake koje donose izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju poput povećanja naknade plaće za vrijeme privremene radne nesposobnosti, ali smatraju da je trebalo napraviti više.

"Zakon donosi pozitivne pomake, no Vlada ponovno propušta priliku za istinsku reformu kako bi poboljšala život roditelja koji njeguju bolesnu djecu", kazala je Tanja Sokolić (SDP), najavivši da će SDP nastaviti tražiti potpuno ukidanje limita na naknadu roditeljima s višim plaćama, te ukidanje vremenskog ograničenja za njegu djeteta od 60 dana.

Predloženim zakonom limit se povećava s 565 eura na 995 eura naknade plaće za roditelje na dugotrajnom bolovanju zbog njege djeteta, a uz ukidanje limita za naknade SDP traži isplatu 100 posto stvarne plaće koju roditelji primaju bez vremenskog ograničenja, kao i produljenje trajanja prava na njegu djeteta koliko god traje potreba.

Sokolić: Mora biti novca za bolesnu djecu i roditelje

"Ako ima novca za drastično povećanje plaća dužnosnicima i uhljebničke sinekure, ako imate za pokrivanje dugova javnih poduzeća i kreditiranje privatnih onda mora biti i za bolesnu djecu i roditelje koji im trebaju biti uz glavu, a ne na rubu siromaštva", poručila je.

Izmjenama zakona propisuje se da naknada plaće iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, umjesto mlađeg od tri godine kako je bilo dosad.

"U čemu je razlika između oboljelog djeteta od devet godina u odnosu na oboljelo dijete od sedam godina", upitao je Ante Kujundžić (Most).

"Njegu treba dijete i od devet i od sedam godina, dosad smo imali do treće godine i tu smo napravili iskorak i podigli na 100 posto osnovice do sedme godine sukladno fiskalnim mogućnostima", odgovorio mu je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić koji je u Saboru predstavio zakonski prijedlog.

Marković: Premijer je kazao da BDP sumanuto raste

Na fiskalne mogućnosti pozvao se i na prijedlog Dalibora Pausa (IDS) da se uvede bolovanje za njegu starijih članova obitelji. "Stopa bolovanja u Hrvatskoj je jedna od većih u EU i to predstavlja financijsko opterećenje, nismo u mogućnosti još to dodatno povećavati", naveo je Dulibić.

Izmjenama se povećava i najniži mjesečni iznos naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa 110 na 353 eura, odnosno najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura.

Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da se i s tim povećanjem u našoj zemlji teško može preživjeti, a minimum bi bilo usklađivanje rasta naknada s rastom prosječne plaće u Hrvatskoj. Državni tajnik odgovorio je da je fiskalni učinak toga preko 130 milijuna eura na godišnjoj razini. Najavio je za dvije godine ponovno zakonske izmjene "pa ćemo vidjeti kakva će biti situacija".

Ivana Marković (SDP) upitala je pak kako to da nema novca za roditelje i bolesnu djecu kad je "premijer kazao da BDP sumanuto raste pa možemo podignuti na pet posto izdvajanja za obranu".

Klasić: Predviđeni prihod HZZO-a je manji u odnosu na važeći plan

Darko Klasić (HSLS) smatra da iako ne rješava sve nagomilane probleme u zdravstvu, zakon ispravlja neke višegodišnje nedostatke, te je iskorak prema naprijed.

Upozorio je da usluge koje isporučuje naš zdravstveni sustav već sada prelaze naše financijske mogućnosti, a predviđeni prihod HZZO-a za 2025. je manji za 5,21 posto u odnosu na važeći plan, što zabrinjava.

Pohvalio je povećanje najnižeg i najvišeg iznosa naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad, ali i on smatra da je trebalo prihvatiti vezivanje tih naknada uz rast plaća. Mišljenja je i da bi trebalo ići na proširenje prava na bolovanje za njegu starijih članova obitelji.

Mrak Taritaš pohvalila "naknadu za put"

Da naknade treba vezivati uz porast plaća misli i Anka Mrak Taritaš (GLAS), a Božo Petrov (Most) da treba definirati jasna pravila usklađivanja i indeksacije kako bi ljudi bili sigurni i znali što će se događati u budućnosti.

Mrak Taritaš pohvalila je "naknadu za put" koja se više ne veže uz javni prijevoz nego se određuje u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru između adrese osobe i ugovornog subjekta Zavoda ili ustanove u inozemstvu.

Zakonske izmjene propisuju iznimke od obveze javljanja HZZO-u jednom u tri mjeseca nezaposlenih osoba koje nisu prijavljene na HZZ.

Ljubica Lukačić (HDZ) pritom je posebno pohvalila oslobađanje od te obveze osoba s invaliditetom koje imaju treći ili četvrti stupanj funkcionalne nesposobnosti, a Ivica Baksa (NPS) predložio da se isto omogući i drugim skupinama, primjerice studentima i roditeljima s četvero i više djece.

Biloglav: Moguće bi bilo napraviti kombinaciju HZZO-a i privatnika

Sabina Glasovac (SDP) drži pak da treba ukinuti tu "suludu" obvezu. "Postoje u Hrvatskoj i druge kategorije osnova osiguranja osim osiguranja po osnovi nezaposlenosti", pojasnio je Dulibić, dodavši kako postoji veliki nerazmjer u brojkama HZZ-a i HZZO-a.

"Na HZZ-u prijavljeno je oko 90 tisuća osiguranika, a na HZZO-u preko 400 tisuća kao nezaposlenih", napomenuo je.

Damir Biloglav (DOMiNO) istaknuo je da bi pravi iskorak u sustavu zdravstvenog osiguranja bio da se konačno pokuša napustiti model po kojem HZZO ima monopol na osnovno zdravstveno osiguranje.

Ocijenio je da bi bilo moguće napraviti kombinaciju između HZZO-a, koji ima monopol, i privatnih osiguranja u zdravstvu što bi poboljšalo status osiguranika koji ne bi trebao imati dodatna financijska opterećenja.