BITI dobar roditelj ne znači nikad ne raditi pogreške – već biti prisutan i spreman učiti. Zdravi odnosi između roditelja i djece temelj su emocionalnog razvoja, samopoštovanja i načina na koji dijete kasnije pristupa svijetu i odnosima s drugima.

Kada se dijete osjeća prihvaćeno i voljeno, ono razvija unutarnji osjećaj sigurnosti i vjere u vlastitu vrijednost. "Dijete koje zna da je prihvaćeno, razvija samopouzdanje i snažnu vjeru u sebe", ističe psihoterapeutkinja Mayya Ushioko u objavi na Instagramu. Kroz takav odnos, dijete uči da je njegovo postojanje važno – ne zato što mora nešto dokazivati, već zato što postoji i vrijedi upravo takvo kakvo jest.

Zdrav odnos ne uključuje samo nježnost i podršku, već i postavljanje granica, dosljednost i slušanje. Dijete koje zna da ga roditelj čuje i razumije, lakše razvija emocionalnu otpornost i bolje se nosi sa stresom. "Dijete koje se osjeća saslušano, kasnije lakše traži podršku i otvoreno komunicira," dodaje Ushioko, naglašavajući važnost svakodnevne prisutnosti, a ne savršenstva.

Upravo kroz tu svakodnevnu bliskost i dosljednost dijete izgrađuje temelj za zdravu emocionalnu i socijalnu zrelost.

Dakle, prema psihoterapeutkinji, djeca koja odrastaju u zdravom odnosu s roditeljima razvijaju:

• Samopouzdanje
• Otpornost
• Zdrave odnose s drugima
• Otvorenu i sigurnu komunikaciju
• Osjećaj sigurnosti u svijetu.

"Djeca ne traže savršene roditelje. Traže prisutne, brižne i dosljedne roditelje koji će ih bezuvjetno voljeti", zaključila je psihoterapeutkinja.