JADRANSKO more posljednjih se godina suočava s dosad najopasnijom prijetnjom - invazivnom smeđom algom Stypopodium schimperii. Po prvi put zapažena 2020. oko otoka Visa, ova alga je u samo dvije godine preuzela dominaciju u stjenovitom podmorju i postala monokultura koja guši autohtone vrste algi i narušava biološku raznolikost.

Što je Stypopodium schimperii i odakle dolazi?

Stypopodium schimperii je smeđa morska alga porijeklom iz Crvenog mora, a u Mediteran je stigla preko Sueskog kanala - svojevrsnom morskom autocestom, kojom organizmi putuju u balastnim vodama brodova i morskim strujama.

Prvi nalazi u Mediteranu datiraju s početka 1970-ih – u vodama Izraela 1973. i Libije 1977. Od tada se proširila jugoistočnim Mediteranom, a donedavno su najsjeverniji nalazi bili iz Grčke. U nekim državama toga područja S. schimperii identificirana je kao invazivna vrsta već dugi niz godina. Znanstveno je podrobno opisana 1991. godine u Egiptu. 

Razlika između autohtone Padine pavonice i S. schimperii

Gdje i kada je problem eskalirao?

U Jadranu, u podmorju oko otoka Visa, u blizini Komiže, prvi put su je 2020. u okviru projekta istraživanja stranih bentičkih vrsta zabilježili znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) pod vodstvom dr. sc. Ante Žuljevića, voditelja Laboratorija za bentos. No, već 2022. situacija je drastično eskalirala - gustoća naselja ovih algi eksplodirala je s tek dvadesetak jedinki na više tisuća. U nekim područjima te je godine već u potpunosti istisnula autohtone alge i dosegnula prekrivenost dna veću od 75 %.

U stručnom radu objavljenom 2023. autori iz IOR-a upozoravaju:

"S obzirom na tako brzo širenje uz značajan utjecaj na autohtone vrste, Stypopodium schimperii bi uskoro mogla postati invazivna vrsta broj jedan na plitkom kamenitom dnu Jadranskog mora."

Ovo predviđanje za sada se obistinilo na istočnom području Visa.

Petra Lučić Jelić, stručna suradnica Laboratorija za bentos, kaže da se "danas zna da je na gotovo cijelom području komiškog zaljeva između 3 i 25 metara dubine, na stjenovitom dnu, prisutnost njezinog pokrova 100%." "Pregledavanjem podmorja uočili smo također da se već nastanila i na obližnje otoke Biševo i Brusnik, a uz pomoć drop-down kamera našli smo taluse i na dubini od 90 metara", dodala je.

Zašto je ova alga velika prijetnja?

Stypopodium schimperii stvara guste naslage do 40 cm visokih talusa, vegetativnih dijelova smeđe boje nalik na listove. Kada se raširi, guši autohtone vrste, oduzimajući im prostor, svjetlo i hranjive tvari. Preliminarni pregledi područja prekrivenih algom pokazuju da je gotovo potpuno eliminirala lokalni bentos, odnosno organizme koji žive na dnu ili pri dnu mora, što uključuje alge, spužve, školjkaše, crve i druge beskralješnjake. Trenutno se na IOR-u vrše istraživanja kroz projekt NIBS, kojeg financira Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., kojima bi se trebali utvrditi pravi razmjeri njezinog utjecaja na autohtone vrste tog područja.

Posebno zabrinjava činjenica da do sada nisu otkriveni njezini prirodni neprijatelji, odnosno vrste koje bi se njome hranile i kontrolirale njezino širenje. Problem je, među ostalim, u tome što sadržava tvari koje su potencijalno otrovne tako da odbijaju naše autohtone biljojedne vrste.

Izraelska marinska botaničarka Rachel Einav, direktorica Blue Ecosystemsa, upozorava da je "Stypopodium otrovna za velik broj biljojeda" te da "tvar zvana stypodion može ometati diobu stanica u embrijima morskih ježeva", inače poznatih biljojeda koji brste alge na kamenitim podlogama.

Zašto je to veliki problem za Hrvatsku?

Hrvatski Jadran ima jedinstvene endemske vrste i autohtone ekosustave koji su već pod raznim pritiscima, uključujući klimatske, na granici izdržljivosti. Ako se ova invazivna alga stabilizira, za očekivati je da će se mikroskopskim sporama nošenim strujama proširiti na obližnja područja i prekriti površine oko otoka Šolte, Žirja, Kornata te možda po cijelom srednjem Jadranu.

Posljedice bi mogle biti nepopravljive - S. schimperii mogla bi uzrokovati velike ekonomske štete u ribarstvu i turizmu, gubitak bioraznolikosti, promjene u hranidbenom lancu itd.

Što se može učiniti?

U ovom trenutku nema čarobnog rješenja za problem njezina širenja. Po uzoru na situaciju koja je postojala s algom Caulerpa taxifolia, moguće je provesti ručne akcije, odnosno mehaničko uklanjanje algi, no vrlo je dvojbeno koliko ta metoda može biti učinkovita.

Jedino čemu se znanstvenici trenutno nadaju je da će se dogoditi svojevrsno čudo - situacija slična kao kod C. taxifolia, koja je nekoć zavladala cijelim Starigradskim zaljevom da bi potom potpuno nestala iz do sada neutvrđenih razloga.

U popularnoj facebook grupi „Živi svijet Jadranskog mora“, koja okuplja zaljubljenike u podmorje Jadrana, u objavi o ovoj algi mogla se pročitati rečenica koja oslikava prevladavajući pesimizam: "Dok ne dođe to čudo, možemo samo tugovati."

Invazivne vrste redovita su tema rasprava među članovima grupe, uz brojne primjere riba, rakova i drugih uljeza u Jadranskom moru. No, administrator posebno upozorava na trenutačnu pojavu smeđe alge kod Komiže, koju smatra dosad najopasnijom invazivnom vrstom u Jadranu.

Prodor u posebno zaštićeno područje

Nažalost, S. schimperii predstavlja ozbiljnu prijetnju i za prvi hrvatski poseban rezervat u moru, Rt Stupišće, koji je početkom godine osnovan u akvatoriju Visa upravo radi očuvanja biološke raznolikosti. Na tom području zabranjeni su ribolov i sve ostale ekstrakcijske aktivnosti. Biologinja i oceanografkinja Jelena Kurtović Mrčelić kaže da je već tijekom postupka proglašenja rezervata uočena prisutnost Stypopodium schimperii.

"No njezino širenje koje se u međuvremenu dogodilo postalo je alarmantno. Ozbiljno smo zabrinuti zbog njezina utjecaja na hranidbeni lanac brojnih vrsta, što može imati drastične posljedice za biološku raznolikost, osobito u zoni plitkog infralitorala, odnosno plićaka."

Kako bismo pravodobno mogli poduzeti korektivne mjere, uspostavljamo sustav praćenja stanja biološke raznolikosti u rezervatu, no kada je riječ o ovoj vrsti, bojim se da trenutačno ne postoji nijedna metoda koja bi bila dovoljno učinkovita", pojasnila je Kurtović Mrčelić, viša savjetnica Javne ustanove More i krš.

Zašto je situacija alarmantna?

Nezaustavljivo širenje smeđe alge u Jadranu znak je za ozbiljan alarm. Naime, kad invazivna vrsta postane monokultura, gubi se sve ono zbog čega je Jadran omiljen i poznat u svijetu - bioraznolikost, čistoća i bogatstvo podmorja, a time i privlačnost za turiste. Rijetko kad je jedna alga izazvala tako brz i drastičan ekološki problem u Jadranu jer je Jadran najhladniji dio Sredozemlja na kojemu strane, toploljubne vrste iz Crvenog mora ne nalaze najpovoljnije uvjete za nastanjivanje.

No, s porastom temperatura uzrokovanim klimatskim promjenama Jadran se sve više mijenja i u njemu se nastanjuje sve više organizama iz južnih krajeva koji bi u budućnosti mogli potpuno zavladati njegovim podmorjem.

Na Facebook stranici IOR-a možete saznati kako prepoznati ovu algu i, uočite li je, javite to znanstvenicima.