NAKON nekoliko incidenata u Rusiji i Azerbajdžanu odnosi dviju zemalja se hlade. Utjecaj Rusije na Kavkazu mogao bi dodatno oslabiti zbog sukoba s Bakuom, analizira DW.

Diplomatska kriza

Diplomatska kriza koja je urodila sukobom između Rusije i Azerbajdžana eskalirala je u samo nekoliko dana i dodatno opteretila ionako napete odnose.

Kriva je sporna racija provedena krajem lipnja u ruskom Jekaterinburgu. Nekoliko muškaraca azerbajdžanskog podrijetla uhićeno je u okviru istraga kaznenih djela iz prethodnih godina. Tereti ih se za atentate i ubojstva. Ruske specijalne snage navodno nisu postupale osobito obazrivo. Dvojica uhićenih, dva brata poduzetnika, umrla su pod nerazjašnjenim okolnostima.

Baku je reagirao brzo i oštro. Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "odlučan prosvjed" protiv "neprihvatljivog nasilja" ruskih sigurnosnih snaga. U znak prosvjeda otkazani su svi kulturni događaji povezani s Rusijom. Na državnoj televiziji voditelj u udarnom terminu proziva "imperijalno ponašanje" Moskve prema državama bivšeg Sovjetskog Saveza.

U uredu državne ruske novinske agencije "Sputnik Azerbajdžan" azerbajdžanske vlasti su uhitile dvoje ruskih zaposlenika. Kako javljaju mediji, riječ je o djelatnicima ruske tajne službe FSB.

Moskva umanjuje značaj, Baku pojačava pritisak

Kremlj je reagirao zasad suzdržano. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izrazio je žaljenje zbog odluke Bakua i naglašava kako situacija u Jekaterinburgu "ne može biti razlog za ovakvu reakciju". Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi ističe da su poginuli i uhićeni etnički Azeri, ali da posjeduju ruske putovnice pa se stoga radi o ruskim državljanima.

Dan kasnije azerbajdžanske pravosudne vlasti dodatno su pojačale pritisak i uhitile još nekoliko ruskih državljana u Bakuu. Optužba: krijumčarenje droge i organizirani kriminal. Fotografije iz sudnice pokazuju da neki od uhićenih na sebi nose tragove nasilja. Na društvenim mrežama tvrdi se da je riječ o programerima i turistima iz Jekaterinburga.

Niz međusobnih optužbi se nastavlja. U Rusiji je uhićeno još Azerbajdžanaca – u Jekaterinburgu i Voronježu. Prema mišljenju stručnjaka koje je intervjuirao Deutsche Welle, ovo je novi test za odnose dviju zemalja koji su se naglo pogoršali nakon pada azerbajdžanskog zrakoplova krajem 2024. godine.

Azerbajdžanski politolog i stručnjak za sukobe Arif Junusov smatra da nije slučajno što je od tada u obje zemlje na snazi oštra medijska retorika. Uvjeren je da je pisanje medija pod izravnim uplivom vlasti te da su bilateralni odnosi u velikoj mjeri podložni osobnim osjećajima državnih čelnika.

Alijevljeva ljutnja na Putina

Za azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva pad zrakoplova imao je osobnu dimenziju, navodi Junusov. U trenutku incidenta i njegov predsjednički zrakoplov nalazio se u zračnom prostoru Rusije. I on je teoretski mogao biti meta ruskih protuzračnih raketa. Također, prvi koji se Azerbajdžanu ispričao bio je čečenski vođa Ramzan Kadirov, a ne ruski predsjednik Vladimir Putin. To je izazvalo iritacije u Bakuu, osobito kod predsjednika Alijeva. "Alijev nije izričito spomenuo Kadirova, ali je oštro kritizirao činjenicu da su ga prvo zvali iz Groznog, a ne iz Moskve", navodi politolog. "Da je Putin prvi nazvao Alijeva, javna konfrontacija mogla se izbjeći", smatra.

Neovisni kavkaski stručnjak Kiril Krivošejev istog je mišljenja. "Putin se Alijevu ispričao samo formalno, i bilo je očito da Alijev time nije bio zadovoljan", kaže on za DW. No, ovaj znanstvenik naglašava kako nedavne događaje u Jekaterinburgu vjerojatno nije inicirao Kremlj. Ruski istražitelji djeluju po vlastitoj (rasističkoj) logici: "Sve dijaspore, uključujući i azerbajdžansku zajednicu, doživljavaju se kao organizirane kriminalne skupine. To je trend koji je raširen u dijelovima ruske elite." Diplomatska kriza koja je uslijedila, kako kaže, više je kolateralna šteta.

Prema Krivošejevu, službeni Baku koristi zaoštravanje situacije kako bi ojačao svoj položaj na međunarodnoj sceni: "Za Alijeva je važno nastupiti kao suveren vođa koji je sposoban reći 'ne' i Rusiji i Zapadu."

"Baku više ne doživljava Moskvu kao vanjsku silu koja može diktirati pravila na Kavkazu", smatra i azerbajdžanski politolog i zastupnik u parlamentu Rasim Musabekov u razgovoru za DW. Azerbajdžan je počeo razvijati vlastitu energetsku i vojnu infrastrukturu. To je izazvalo nedoumicu u Kremlju. Medijska retorika Rusije prema Azerbajdžanu znatno se zaoštrila. Moskva sada pokušava nadoknaditi gubitak utjecaja u regiji time što pojačano vrši pritisak na azerbajdžansku dijasporu.

U opasnosti dogovor oko zaobilaženja sankcija?

To bi moglo imati ne samo diplomatske, nego i gospodarske posljedice – primjerice u energetskom sektoru. "Ne smijemo zaboraviti da Rusija trpi zbog sankcija. Azerbajdžan je u nekim slučajevima pomagao Moskvi da ih zaobiđe. Europski parlament uspostavio je tako povjerenstvo koje istražuje čiji se plin zapravo prodaje Europi: azerbajdžanski ili možda ipak ruski", napominje Junusov. Ako se odnosi između Moskve i Bakua dodatno pogoršaju, u opasnosti bi mogao biti i taj navodni dogovor između dviju zemalja.

U opasnosti su i drugi bilateralni projekti, dodaje zastupnik Musabekov: razvoj međunarodnog prometnog koridora "Sjever–Jug" kroz Azerbajdžan, kao i projekt sinkronizacije ruskih i iranskih elektroenergetskih mreža. Ne mogu se isključiti ni poteškoće u transportu ruskog plina prema Iranu, upozorava.

Unatoč svemu, gospodarski interesi i dalje su važni za Azerbajdžan, zaključuje politolog Krivošejev. "Azerbajdžansko gospodarstvo najradije bi se držalo podalje od politike. No, dok Baku još uvijek ima manevarskog prostora, Moskva raspolaže sa sve manje sredstava pritiska." Rusija gubi utjecaj na Južnom Kavkazu.