JESTE li to uopće osjetili? Znate li što se dogodilo 9. srpnja 2025. godine? To je bio jedan od najkraćih dana u našem životu. To se moglo pročitati posvuda po društvenim mrežama, piše Deutsche Welle.

>> Zemljina rotacija se ubrzava

Profesor Florian Seitz, direktor Njemačkog geodetskog istraživačkog instituta na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TUM), ne razumije to silno uzbuđenje oko "najkraćeg dana": "To je potpuno besmislena izjava i jednostavno znači da Zemljina rotacija nije točno izmjerena milijunima godina." Tog 9. srpnja 2025. Zemljina rotacija bila je samo oko 1,3 milisekunde brža nego inače. Milisekunda je tisućiti dio sekunde. Treptaj oka traje oko 150 milisekundi.

Brža Zemljina rotacija stoga nije primjetna, ali je mjerljiva: tri dana tijekom ljeta 2025. - 9. i 22. srpnja te 5. kolovoza 2025. - Zemljina rotacija trajat će između 1,3 i 1,51 milisekundi kraće nego inače. Dana 24. srpnja 2024. to odstupanje iznosilo je 1,66 milisekundi - što taj dan čini spomenutim "najkraćim ikad zabilježenim danom".

Zemljina rotacija se stalno mijenja

Vrijeme je ljudski izum. "Dan" definiramo kao nešto što traje 24 sata. To je ujedno i vremensko razdoblje koje koriste visoko precizni atomski satovi.

To znači da Zemlji treba 86.400 sekundi, ili više od 86 milijuna milisekundi, da se kompletno okrene oko svoje osi. Odgovarajuća mjerna jedinica, duljina dana (LOD), označava koliko Zemljina rotacija odstupa od 86.400 sekundi 24-satnog dana. LOD od -1,3 ms znači da je dan bio 1,3 milisekunde kraći od "standardnih" 86.400 sekundi.

Međutim, "Zemljina rotacija nije jednolika, pa se duljina dana stalno mijenja. Stvarno trajanje rotacije Zemlje odstupa za oko 2 do 3 milisekunde." Manja odstupanja "nisu ništa neobično i potpuno su normalna fluktuacija", kaže Seitz.

Dan nije uvijek trajao 24 sata

Kroz Zemljinu povijest duljina dana nije uvijek bila konstantna: Zemljina rotacija vjerojatno se usporavala tijekom milijuna godina, povećavajući duljinu dana i smanjujući broj dana.

Fosilni dokazi, poput godova rasta u koraljima i plavozelenim algama, pokazuju da je prije 850 milijuna godina dan trajao oko 21 sat. "Prije 500 milijuna godina jedna rotacija trajala je manje od 21 sat, što znači da je godina imala više od 420 dana. Prije 300 milijuna godina trajala je 22 sata (400 dana), prije 100 milijuna godina trajala je 23 sata (380 dana), a danas traje 24 sata (365 dana). To će se i dalje nastaviti", objašnjava geofizičar Seitz.

Zašto se mijenja trajanje rotacije Zemlje?

Različiti faktori mogu utjecati na Zemljinu rotaciju. "To je prvenstveno povezano s geodinamikom, poput plime i oseke, vjetra i oceanskih struja, ali i s procesima u Zemljinoj unutrašnjosti koji još nisu u potpunosti shvaćeni, poput relativnog gibanja Zemljine jezgre i plašta", kaže Seitz.

Mjesečeva gravitacijska sila djeluje na Zemlju i uzrokuje ono što je poznato kao plimne sile. One uzrokuju postupno usporavanje Zemlje zbog trenja o oceane i Zemljin plašt. Nadalje, prije nekoliko milijardi godina, Mjesečeva gravitacijska sila bila je znatno veća jer je Mjesec bio mnogo bliže Zemlji. Prije otprilike 2,5 milijardi godina udaljenost između Mjeseca i Zemlje bila je približno 321.800 kilometara, a danas približno iznosi 384.400 kilometara.

Mjesec se udaljava od Zemlje

Danas je gravitacijski učinak malen, ali ipak mjerljiv. Primjerice, 24. srpnja 2024. Mjesec je bio posebno udaljen od Zemljinog ekvatora. To je prouzročilo nešto malo bržu rotaciju Zemlje, s odstupanjem od 1,66 milisekundi.

Pomak Zemljine mase također bi potencijalno mogao utjecati na brzinu rotacije našeg planeta. Ako se, na primjer, veliki ledenjaci ili dijelovi polarnih ledenih kapa otope zbog klimatskih promjena, velike količine vode mogle bi se "preraspodijeliti" po Zemljinoj površini  i potencijalno utjecati na njezinu rotaciju.

Hoće li uskoro biti potrebna "prijestupna" sekunda?

Za većinu ljudi ova minimalna odstupanja su nebitna. Iako se trajanje rotacije neznatno mijenja, vrijeme naravno ostaje stabilno. Ali za navigaciju, telekomunikacije i satelite ove male promjene nisu beznačajne. Čak i mala odstupanja mogu utjecati na točnost.

Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju i referentne sustave (IERS) osigurava da koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) ostane sinkronizirano sa Zemljinom rotacijom. Kada je to potrebno, uvodi se "prijestupna" sekunda, kao što je bio slučaj 2016. godine, kako bi se atomski satovi prilagodili tim malim rotacijskim fluktuacijama.