NAJAVLJENE carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 30 posto na europsku robu mogle bi u potpunosti ugasiti transatlantsku trgovinu, upozorio je povjerenik Europske komisije za trgovinu i glavni pregovarač s Washingtonom Maroš Šefčovič. Ipak, izrazio je nadu da će se dogovor ipak uspjeti postići.

“Carine od 30 posto i više imale bi ogroman učinak – nastavak sadašnje razine trgovine između EU-a i SAD-a postao bi praktički nemoguć”, rekao je Šefčovič nakon sastanka s ministrima trgovine država članica u Bruxellesu. Transatlantska robna razmjena danas vrijedi oko 4.4 milijarde eura dnevno.

EU još pokušava pregovorima izbjeći carinski rat

Šefčovič je dodao da Unija želi iskoristiti “svaki dan, svaku priliku i svaku minutu do 1. kolovoza” kako bi se postigao dogovor. Poručio je i da je iz razgovora s ministrima postalo jasno kako je carina od 30 posto “potpuno neprihvatljiva”.

Trump je proteklog vikenda objavio na društvenim mrežama da najavljuje uvođenje 30-postotnih carina na europsku robu od 1. kolovoza, iako su pregovori s EU-om do tada napredovali prema dogovoru o nižoj carinskoj stopi od 10 posto.

Kao odgovor na taj potez, Europska unija odlučila je odgoditi protumjere u vidu carina na 21 milijardu eura američke robe, koje su trebale stupiti na snagu u ponedjeljak, sve do 1. kolovoza. Ministri su razgovarali i o novom paketu protumjera koji bi se odnosio na 72 milijarde eura američkog izvoza, no detalji za sada nisu poznati.

Šefčovič: Ne trošimo tri mjeseca na dogovor da bi sve propalo zbog jednog pisma

EU pregovarači su vjerovali da su nadomak načelnom dogovoru.

“Ne bismo proveli tri mjeseca dogovarajući 1700 carinskih linija i razrađujući svaki detalj od poljoprivrede do autodijelova da bi sve palo u vodu zbog jednog – iako vrlo važnog – pisma”, rekao je Šefčovič. Dodao je da je o Trumpovu pismu bio obaviješten tek neposredno prije nego što je ono objavljeno na društvenoj mreži Truth Social.

Europske zemlje zabrinute, ali ne žele otvoreni sukob

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, koji je predsjedao sastankom, poručio je da Europa ne želi trgovinski rat sa SAD-om jer bi bio “poguban za obje strane”. Ipak, dodao je da “treba pokazati snagu".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na ubrzanje priprema za odgovor i korištenje mehanizma “protumjera protiv prisile” – novog zakona koji omogućuje sankcioniranje zemalja koje koriste trgovinu kao sredstvo pritiska.

Njemačka i Italija protiv sukoba, ali traže odlučan odgovor

Nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz upozorio da bi carina od 30 posto teško pogodila njemačku industriju, njemačka industrijska i trgovačka komora procijenila je da bi stalna neizvjesnost oko američke carinske politike mogla smanjiti njemački izvoz u SAD za gotovo milijardu eura mjesečno.

Merz je pozvao na “pragmatičan” odgovor, dok je Italija upozorila da treba izbjeći trgovinski sukob. Središnje i istočnoeuropske zemlje također su zabrinute – boje se da bi protumjere EU-a mogle izazvati povlačenje američke vojne podrške u Europi.

Litva upozorava na širi geopolitički rizik

Litavski šef diplomacije Keštutis Budrys rekao je da EU mora izbjeći eskalaciju, naglašavajući “geoekonomske izazove” i probleme koje treba rješavati zajedno s Amerikom, poput problema s fentanilom. Trump je ranije optužio Kanadu i Meksiko da ne čine dovoljno da spriječe ulazak tog opijata u SAD, iako se pitanje nije pojavljivalo u pregovorima između EU-a i SAD-a.

Velika Britanija ne pregovara, ali bi bila pogođena

Iako je Velika Britanija jedna od rijetkih zemalja koje su potpisale trgovinski sporazum s Trumpovom administracijom, ekonomski bi osjetila posljedice trgovinskog rata između EU-a i SAD-a.

“Mnoge britanske firme uvoze komponente iz EU-a i potom ih izvoze u SAD, što znači da bi mogle biti neizravno pogođene višim carinama”, izjavio je Matthew Allen, predavač ekonomije sa Sveučilišta u Salfordu.