ASTRONOMI su prvi put izravno svjedočili najranijim fazama formiranja stjenovitih planeta oko mlade zvijezde, pružajući nam jedinstven prozor u praskozorje našeg vlastitog Sunčevog sustava. Riječ je o dosad neviđenom pogledu na "nulti trenutak", ključno razdoblje kada novi svjetovi tek počinju dobivati svoj oblik.

Ovo revolucionarno otkriće, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, uspjelo je zabilježiti stvaranje jezgri planeta unutar gustog plinovitog diska koji okružuje zvijezdu Hops-315.

Pogled u kolijevku planeta

"Uspjeli smo izravno zaviriti u vruću regiju u kojoj se rađaju stjenoviti planeti poput Zemlje", izjavila je Melissa McClure iz Opservatorija Leiden u Nizozemskoj, voditeljica međunarodnog istraživačkog tima. "Prvi put možemo sa sigurnošću reći da se prvi koraci formiranja planeta događaju upravo sada."

Fred Ciesla sa Sveučilišta u Chicagu, koji nije sudjelovao u studiji, naglašava da ova promatranja nude jedinstven uvid u unutarnje mehanizme planetarnog sustava u nastajanju. "Ovo je nešto što smo dugo čekali. Astronomi desetljećima teoretiziraju o tome kako nastaju planetarni sustavi", rekao je Ciesla. "Sada smo dobili ogromnu priliku za proučavanje."

Zajedničkim snagama do otkrića

Kako bi otkrili ove prve nakupine tvari iz kojih će nastati planeti, znanstvenici su udružili snage NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb i Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu. Njihov cilj bila je mlada zvijezda Hops-315, žuti patuljak u nastajanju, sličan našem Suncu, ali neusporedivo mlađi - star je tek između 100.000 i 200.000 godina. Od nas je udaljen oko 1370 svjetlosnih godina.

Zahvaljujući specifičnom nagibu zvijezde prema Zemlji, koji je stvorio prazninu u vanjskom dijelu diska, tim je uspio zaviriti duboko u njegovu unutrašnjost. Tamo su prvi put u povijesti otkrili kondenzaciju čvrstih čestica - jasan znak početka formiranja planeta.

Sastojci za nove svjetove

Analiza je otkrila prisutnost plina silicijevog monoksida i kristalnih silikatnih minerala. Upravo su to sastojci za koje se vjeruje da su bili prvi čvrsti materijali u našem Sunčevom sustavu prije više od 4,5 milijardi godina.

Zanimljivo je da se ovaj proces odvija u području usporedivom s asteroidnim pojasom između Marsa i Jupitera gdje se nalaze ostaci materijala od kojih su nastali planeti našeg Sunčevog sustava.

"Kondenzacija vrućih minerala dosad nije otkrivena oko drugih mladih zvijezda, stoga nismo znali je li to univerzalna pojava ili specifičnost našeg Sunčevog sustava", rekla je McClure. "Naša studija pokazuje da bi to mogao biti uobičajen proces u najranijim fazama stvaranja planeta."

Budućnost sustava Hops-315

"Iako su ranija istraživanja proučavala mlađe i zrelije diskove s potencijalnim planetima, ovo je prvi konkretan dokaz početka njihova formiranja", rekla je McClure. Zapanjujuću snimku sustava u nastajanju zabilježila je ESO-ova mreža teleskopa Alma. Zasad je nemoguće znati koliko će se točno planeta formirati oko zvijezde Hops-315. 

S obzirom na to da je njezin plinoviti disk vjerojatno velik kao što je nekad bio Sunčev, McClure smatra da bi za milijun ili više godina ovaj sustav mogao imati osam planeta. Merel van 't Hoff sa Sveučilišta Purdue, suautorica studije, s nestrpljenjem iščekuje otkrića drugih planetarnih sustava u nastajanju.

Astronomi se nadaju da će širenjem područja promatranja pronaći sličnosti i otkriti ključne procese za formiranje svjetova nalik Zemlji. "Postoje li planeti poput našeg ili je Zemlja toliko posebna da to ne bismo trebali očekivati?" pita se Van 't Hoff.