POČETKOM sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje, rečeno je u subotu na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Sinoć smo doznali da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika, a danas je više o tome bilo rečeno na izvanrednoj press konferenciji. Čekaju se nalazi još tri uzorka. Od 13 dosad zaprimljenih, kod jednog goveda bila je utvrđena bedrenica.

Nalaz se čekao 11 dana

Ministar David Vlajčić izrazio je žaljenje što se tako dugo čekao nalaz - od 7. srpnja, kada je zaprimljen uzorak do 18. srpnja - kada je potvrđena bedrenica. Stručne službe tvrde - nije se moglo brže. Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski istaknula je da prvi nalazi nisu ukazivali na prisutnost bolesti, jer su lešine već tada bile u lošem stanju, što može zamaskirati kliničku sliku. Prva je lešina, kako je navela, zaprimljena 7. srpnja i ništa nije upućivalo na bedrenicu, zbog čega su uzorci poslani na daljnju analizu. Naglasila je kako prikaz bolesti može biti zamaskiran ako su životinje prethodno liječene antibioticima ili ako su lešine u poodmakloj fazi raspadanja.

Presicu možete pogledati ovdje

> VIDEO Izvanredna press konferencija zbog pojave bedrenice: "Situacija je krizna"

Što je bedrenica?

Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.

Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja.  Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.

Koji su simptomi kod ljudi?

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.

Kožna bedrenica (crni prišt):

Tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.

Inhalacijski (plućni) antraks: 

Početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Crijevni antraks:

Bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.