OTKRIVENI su novi slučajevi bedrenice u Dalmaciji, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

"Prema posljednjim podacima Hrvatskog veterinarskog instituta, od tri uzorka uginulih goveda s područja Maovica koja su tijekom subote i nedjelje bila u obradi, dva su pozitivna na bolest bedrenicu, a jedan je negativan.  Kako novi uzorci i rezultati laboratorijskih ispitivanja budu pristizali, pravovremeno ćemo, zajedno s drugim institucijama, obavještavati javnost o razvoju situacije. 

Naglašavamo da u ponedjeljak na snagu stupa Rješenje o proglašenju bedreničkog distrikta u skladu s kojim se istoga dana organizira i cijepljenje na zahvaćenom području", objavilo je Ministarstvo.

Početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje, rečeno je dan prije na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Hrvatski veterinarski institut (HVI) izvijestilo je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika.

11 dana trebalo im je da otkriju bedrenicu

Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja 2025. Pozitivan nalaz stigao je 18. srpnja.

Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.

Što je bedrenica?

Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.

Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja.  Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.
Koji su simptomi kod ljudi?

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.

Kožna bedrenica (crni prišt):

Tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.

Inhalacijski (plućni) antraks: 

Početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Crijevni antraks:

Bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.