PETRA Mikuš Jurković iz DHMZ-a rekla je večeras u HRT-ovom Dnevniku da promjena vremena dolazi u dva vala, od kojih prvi kreće večeras, a drugi u ponedjeljak, upozorivši među ostalim i na mogućnost poplava.

Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, rekla je da je izražena promjena vremena stigla te da je ponegdje već bilo jačih grmljavinskih nevremena, osobito na karlovačkom području, pala je i velika tuča.

Dodala je da se sada oblačni, odnosno grmljavinski sustavi približavaju sjevernom Jadranu, a onda u noći na nedjelju treba računati na izraženije pljuskove u Dalmaciji.

Rizik od bujičnih i urbanih poplava

U središnjoj Hrvatskoj očekuje se obilna kiša, rekla je također Mikuš Jurković.

"U relativno kratkom vremenu, recimo, u 12 sati ili možda 8 do 12 sati može pasti mjestimice, naravno, i više od prosjeka za srpanj. Zaista, to je onako neočekivana, odnosno neuobičajena situacija za ovo doba godine", rekla je.

Dodala je kako uz obilne oborine može biti i bujičnih i urbanih poplava.

Mikuš Jurković navela je kako ova promjena dolazi u dva vala. Prvi je večeras pa noć na nedjelju do prvog dijela nedjelje, a drugi val slijedi u ponedjeljak.

"Vrlo vjerojatno bit će izraženijih burnijih procesa uglavnom na Jadranu, dakle, sjeverni Jadran, Dalmacija, ali također i krajevi uz Jadran, gorska Hrvatska", rekla je.

Izazovi u prognoziranju grmljavinskih nevremena

Rekla je i kako je grmljavinsko nevrijeme jedan od najvećih izazova za prognozu.

"Pojedini prirodni meteorološki procesi zaista su još vrlo teško prognozljivi nekoliko dana unaprijed, pa čak i nekoliko sati unaprijed. To se osobito odnosi na grmljavinska nevremena koja su lokalizirana i koja se vrlo, vrlo brzo i naglo razviju i intenzificiraju", rekla je Mikuš Jurković, dodajući da je takvo bilo nedavno splitsko nevrijeme.

Prilagodba klimatskim promjenama

Mikuš Jurković osvrnula se i na klimatske promjene. Rekla je kako negativni trend ne možemo u potpunosti zaustaviti, ali da ga svakako možemo usporiti.

"Budući da se radi o globalnom problemu, onda bi bilo najučinkovitije da ga rješavamo globalno, rekla je, dodajući da bi trebalo biti uključeno više sektora - od politike, preko gospodarstva, turizma, zaštite okoliša, edukacije...

Ono što mi možemo - možemo se na neki način prilagoditi klimatskim promjenama i na neki način graditi otpornost naših zajednica na klimatske promjene", rekla je Mikuš Jurković.

Navela je i kako DHMZ zajedno s Institutom za vode radi na velikom projektu kojim će jačati sustav praćenja klime i klimatskih promjena, kao i da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije planira otvoriti nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama.

"Glavni cilj je da se sačuvaju ljudski životi, a onda i zaštita imovine, našeg gospodarstva", zaključila je.