RAT U UKRAJINI, koji je započeo ruskom totalnom invazijom u veljači 2022., i dalje ne pokazuje znakove smirivanja. Ruske snage nastavljaju s krvavim napredovanjem na istoku, zračni napadi svakodnevno pogađaju ukrajinske gradove, dok Kijev sve češće dronovima cilja ruske rafinerije i energetska postrojenja.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

U tom kontekstu Kremlj je potvrdio da se priprema sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. "Ovdje sam da završim rat", rekao je jučer Trump.

Kako piše BBC, prethodna tri kruga pregovora između Rusije i Ukrajine, održana na Trumpov poticaj između svibnja i srpnja, nisu dovela do napretka. Trump sada, čini se, želi preuzeti stvar u svoje ruke i pokušati postići primirje. No jaz između Moskve i Kijeva i dalje je golem – i neizvjesno je mogu li i Trumpovi pregovori nešto promijeniti.

Moskva traži predaju, ne dogovor

U lipnju je Rusija Ukrajini predala dokument s tzv. prijedlogom konačnog rješenja sukoba, piše BBC. U njemu Moskva traži priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, Donjeckom, Luganskom, Zaporižjem i Hersonom, zatim demilitarizaciju Ukrajine, njezinu neutralnost, zabranu strane vojne prisutnosti te raspisivanje novih izbora.

"Rusija može sve to zapakirati na deset različitih načina, kako bi ostavila dojam da je spremna na ustupke i ozbiljne pregovore", napisala je ruska analitičarka Tatjana Stanovaja. "Ali temeljna pozicija ostaje ista: Moskva želi da se Kijev preda."

Nakon sastanka Putina i Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa, američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio je da Washington sada bolje razumije uvjete pod kojima bi Rusija bila spremna završiti rat. No nije jasno jesu li se ti uvjeti promijenili – Putin je prošlog tjedna jasno rekao da su ciljevi koje je Moskva postavila u lipnju i dalje na snazi.

Ukratko - iako se najavljuje važan susret s Trumpom, nema nikakvih naznaka da je Kremlj spreman popustiti u svojim zahtjevima.

Što Putin želi tim susretom?

Prema analizi BBC-ja, Kremlj možda vjeruje da bi pokretanje dijaloga s Washingtonom moglo spriječiti sekundarne sankcije koje je Trump zaprijetio uvesti ruskim trgovinskim partnerima. Također, Putin bi mogao pokušati uvjeriti Trumpa da su ruski uvjeti za prekid rata razumni i prihvatljivi.

Trump je na početku svog drugog mandata pokazivao veću sklonost Rusiji nego Ukrajini – nazvao je predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom" i tvrdio da je upravo on odgovoran za rat. Iako je kasnije govorio da mu je "dosta Putinovih odugovlačenja", Trump se nikad nije jasno izjasnio vjeruje li ruskom predsjedniku kad tvrdi da želi primirje.

BBC podsjeća i na njihov raniji susret 2018. godine u Helsinkiju, kada je Trump, šokantno za mnoge u Washingtonu, podržao rusku verziju događaja oko upletanja u američke izbore i de facto okrivio SAD za narušene odnose s Moskvom.

Kijev želi biti za stolom – i ne skriva zabrinutost

Zbog te povijesti, ukrajinske vlasti žele biti uključene u bilo kakve razgovore o primirju. Trump je preko Witkoffa predložio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, ali ruski predsjednik je takvu mogućnost zasad odbio, poručivši da za to "još nisu stvoreni uvjeti".

U Kijevu raste zabrinutost da bi Trump mogao pristati na Putinove zahtjeve bez prisutnosti Ukrajine za pregovaračkim stolom.

Zastupnica Iryna Heraščenko upozorila je da se sve jasnije priprema teren za traženje teritorijalnih ustupaka od Ukrajine. "Biti izvan pregovora bilo bi vrlo opasno", rekla je. "Ukrajina se ne boji susreta i očekuje istu hrabrost s ruske strane", poručio je predsjednik Zelenski u četvrtak.

No BBC zaključuje da, i ako dođe do trilateralnog sastanka, zahtjevi Moskve ostaju toliko tvrdokorni da nije jasno što bi izravan susret Putina i Zelenskog uopće mogao donijeti.