DRŽAVNI hidrometeorološki zavod (DHMZ) danas je izdao novo upozorenje na toplinske valove koji mogu utjecati na zdravlje te je od ponedjeljka do četvrtka proglasio crveni meteoalarm, opasnost od izuzetno opasnog vremena za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. DHMZ je prethodno za danas proglasio crveni meteoalarm samo za riječku regiju, no danas ga je proširio još i na kninsko i splitsko područje.

Narančasti meteoalarm za danas ostao je za osječku, zagrebačku, gospićku i dubrovačku regiju. Žuti meteoalarm, koji označava umjerenu opasnost, vrijedi za karlovačku regiju.

Za iduće dane, ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal.

Sudeći prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, ovaj toplinski val nastavit će se najmanje do kraja idućeg tjedna. Zbog toga je DHMZ izdao posebne upute.

I sutra će biti sunčano i vruće, uglavnom u Dalmaciji i vrlo vruće. Još u noći i ujutro na sjeveru umjerena naoblaka. Vjetar većinom umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka bura, uglavnom podno Velebita na udare i olujna, a poslijepodne na srednjem i južnom dijelu slab do umjeren jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Najniža temperatura zraka od 16 do 21, na Jadranu između 23 i 29 °C. Najviša dnevna od 28 do 33, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije između 34 i 39 °C.

Od utorka do četvrtka sunčano i vruće, uglavnom na Jadranu i vrlo vruće uz vrlo veliku opasnost od štetnog djelovanja vrućine na zdravlje. U četvrtak ponegdje uz umjerenu naoblaku, a u unutrašnjosti Dalmacije i u Lici poslijepodne postoji i mala vjerojatnost za poneki pljusak.

Vjetar u unutrašnjosti slab, u utorak lokalno i umjeren sjeveroistočni i istočni. Na Jadranu će u noćnim i jutarnjim satima puhati mjestimice umjerena bura, još u utorak podno Velebita i jaka, a sredinom dana sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Noći će uz obalu biti tople i vrlo tople, ali u kopnenim krajevima svježe.

Meteorolog: Ovakve vrućine su iznimne. Shvatite upozorenja ozbiljno

Voditelj Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ- a Izidor Pelajić upozorio je da su toplinski valovi sve češći i izraženiji. Naglasio je da je riječ o iznimnoj vrućini čak i za najtopliji dio godine, koja predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi.

Naglasio je da je riječ o iznimnoj vrućini čak i za najtopliji dio godine, koja predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi. Dodao je da crvena i narančasta upozorenja treba shvatiti ozbiljno jer se ne odnose samo na ranjive skupine, nego na cijelu populaciju. "Nikad ne znate tko može nastradati od iznimne topline", poručio je Pelajić.

"Kod toplinskih valova nema dramatičnih prizora poput tuče ili oluje, no posljedice su ozbiljne. Podaci iz bolnica pokazuju da se smrtnost povećava i da je u izravnoj korelaciji s visokim temperaturama. To je tihi problem toplinskih valova – uzrokuju velik broj smrtnih slučajeva, ali bez vidljivih i naglih znakova opasnosti", istaknuo je.

"U odnosu na vrijeme naših baka, primjerice u Zagrebu, prosječna ljetna temperatura porasla je za 2 do 3 stupnja. Nekada su maksimalne srednje vrijednosti u najtoplijem dijelu ljeta bile oko 27 stupnjeva, a sada se sve češće prelazi 30. Takvi ekstremi postaju još topliji i bit će ih više", rekao je Pelajić.

"Zbog kombinacije toplih noći, akumulacije vrućine i vrlo visokih dnevnih temperatura, svi obalni krajevi ostat će pod crvenim upozorenjem, dok će kopno imati kratki predah do četvrtka. Potom će se i tamo vratiti neugodna vrućina", istaknuo je. Pelajić je poručio da konkretnijeg osvježenja i kiše nema prije idućeg tjedna, a do tada će anticiklona donositi topao zrak sa Sjeverne Afrike.

"Ovo vruće vrijeme može donijeti teške posljedice, zato upozorenja treba shvatiti ozbiljno", naglasio je.

Početak tjedna donosi paklene vrućine zapadnoj Europi

Dugotrajan toplinski val će u idućim danima zahvatiti veći dio Europe, a temperature bi lokalno mogle obarati povijesne rekorde za kolovoz. Zbog jačanja takozvane toplinske kupole, u sljedećih desetak dana snažan greben gurnut će temperature preko 40 Celzijevih stupnjeva diljem Europe, piše Severe Weather Europe.

Nakon privremene ljetne pauze od velikih vrućina, popodnevne temperature ponovno će se penjati do 40°C u Francuskoj, središnjem Balkanu i Italiji. Ekstremna vrućina dodatno će pogoršati postojeće suše na Pirenejskom poluotoku te u središnjoj, južnoj i dijelovima zapadne Europe, gdje su nedavno bjesnili razorni požari.

Već krajem ovog vikenda toplinska kupola će postupno jačati i širiti se s jugozapada prema zapadnoj i središnjoj Europi, piše SWE. Njezina jezgra bit će centrirana iznad Francuske, no utjecaj će se protezati sve do Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, ali i sjevernog Balkana. Prva polovica tjedna donijet će najviše temperature upravo Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, zemljama Beneluksa, Njemačkoj i alpskoj regiji. Temperature će u tih pet dana biti oko 10°C iznad normale.

U Francuskoj se očekuju temperaturne anomalije koje će dosezati i do 15°C iznad prosjeka za sredinu kolovoza. U Francuskoj se od nedjelje do srijede očekuju temperature od 40 do 44°C, dok će se vrućine do 40°C proširiti na Benelux i zapadnu Njemačku. Španjolska i Portugal nastavit će se pržiti na temperaturama od 41 do 44°C. 

Nakon sredine tjedna centar toplinske kupole će se proširiti i pomaknuti dalje na sjever i istok. Formirat će se stabilan sustav koji meteorolozi opisuju kao školski primjer za ekstremnu, potencijalno povijesnu vrućinu. To će omogućiti daljnji porast temperatura u ovom dijelu Europe, dok će se u središnjim dijelovima nastaviti već započeti toplinski val.

U razdoblju od srijede do nedjelje vruća zračna masa nalazit će se iznad Francuske, Njemačke, srednje Europe, Poljske, baltičke regije, pa čak i južne Skandinavije. Temperature će biti 8 do 10°C iznad prosjeka, a u nekim danima i više.

Vrućina stiže i na Balkan

I središnja Europa, Italija te zemlje Balkana osjetile su prve ekstremne uvjete već tijekom vikenda, piše SWE. U sjevernoj Italiji temperature bi idućih dana mogle doseći 42°C. Na središnjem i južnom Balkanu, posebno u Hrvatskoj, Bosni, Mađarskoj i Srbiji, najviše temperature penjat će se do 40 Celzijevih stupnjeva. Očekuje se da će se ovakvi uvjeti nastaviti i cijeli sljedeći tjedan.

Što je toplinska kupola?

Toplinska kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis. Međutim, snažan sustav visokog tlaka može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.

Sustavi visokog tlaka u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da "pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim 'poklopcem' čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje".

"To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama", rekao je lani za Index Grisogono.

Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.

Visoki tlak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplinskom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.

Jedan od ekstremnih primjera toplinske kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C, uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.