UKRAJINA bi mogla pristati na prekid vatre i ustupanje teritorija koji je Rusija već okupirala, kao dio mirovnog plana koji ima podršku Europe.

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je europskim čelnicima da moraju odbaciti bilo kakvo rješenje koje predloži Donald Trump, a koje bi uključivalo odustajanje od dodatnog teritorija. Ipak, dao je naslutiti da bi Rusiji moglo biti dopušteno zadržati dio zemlje koji je već zauzela, piše The Telegraph.

Takav scenarij značio bi zamrzavanje bojišnice na sadašnjim pozicijama i de facto predaju kontrole Rusiji nad okupiranim područjima u Luhansku, Donjecku, Zaporižji, Hersonu i na Krimu. Do ublažavanja pregovaračke pozicije Kijeva dolazi uoči ključnih razgovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci ovog petka.

Strah od dogovora iza leđa

Ukrajina i Europa sve su zabrinutije da bi Trump i Putin mogli ispregovarati kraj rata bez sudjelovanja Zelenskog. "Plan se može odnositi samo na trenutne pozicije koje drže vojske", izjavio je jedan zapadni dužnosnik, opisujući vikend užurbane diplomacije između Kijeva i saveznika.

"Imam mnogo strahova i mnogo nade", rekao je poljski premijer Donald Tusk, dodavši kako su američki dužnosnici obećali konzultirati se s europskim čelnicima prije izravnih razgovora Trumpa i Putina.

Glavna briga Europe je navodni mirovni plan koji podržava Moskva, a koji uključuje zamrzavanje bojišnica ako Kijev pristane povući se iz dijelova Donjecka i Luhanska koje još uvijek kontrolira.

Europski diplomati smatraju da se Putinovi ratni ciljevi nisu značajno promijenili te da on i dalje teži rušenju prozapadne vlade u Ukrajini. Rusija i dalje cilja na "potpunu kapitulaciju" Kijeva, uključujući blokiranje članstva u NATO-u i demilitarizaciju, navodi se u izvješću Instituta za proučavanje rata.

Europska podrška i crvene linije

Iako se čini da je spremna na ustupanje dijela teritorija, Ukrajina će na mirovno rješenje pristati samo ako ono nudi snažna sigurnosna jamstva u obliku isporuka oružja i puta prema članstvu u NATO-u. Europske prijestolnice odlučile su podržati viziju Kijeva kako bi uvjerile Trumpa da iza jedinstvene "crvene linije Ukrajine i Europe" stoji diplomatska težina, koja odbacuje ustupke teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

"Europljani sada razumiju svoju ulogu kao podršku Ukrajini u smislu diplomatskih pregovora", rekao je zapadni dužnosnik. "Za Poljsku i naše partnere jasno je da se državne granice ne mogu mijenjati silom", poručio je Tusk. "Ruski rat s Ukrajinom ne smije donijeti korist agresoru."

Trump: Ja sklapam poslove

Američki predsjednik je novinarima izjavio da će na sastanku s Putinom pokušati vratiti dio teritorija Ukrajini. "Doći će do neke razmjene, nekih promjena u zemlji", rekao je Trump. "Rusija je okupirala velik dio Ukrajine. Pokušat ćemo vratiti dio tog teritorija Ukrajini."

Opisao je sastanak u petak kao "ispipavanje terena" s ciljem poticanja Rusije na prekid rata. "Imat ćemo sastanak s Vladimirom Putinom, i na kraju tog sastanka, vjerojatno u prve dvije minute, znat ću točno može li se postići dogovor jer to je ono što radim. Ja sklapam poslove", samouvjereno je poručio Trump.

Teška odluka za Zelenskog

Europski dužnosnici vjeruju da ukrajinski predsjednik ima dovoljno manevarskog prostora kod birača koji bi prihvatili predaju zemlje Moskvi kao cijenu za kraj rata. Međutim, Kijev si teško može priuštiti ustupanje daljnjeg teritorija, posebice u Donjeckoj regiji. Uz to, ustav bi mu mogao blokirati ustupanje teritorija bez nacionalnog referenduma.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte opisao je odluku kao izazov "kako se nositi s činjeničnom situacijom da Rusi u ovom trenutku drže ukrajinski teritorij". "Ključno je važno da, iako možda postoji činjenična situacija da to čine, mi to nikada ne možemo prihvatiti u pravnom, de jure smislu", rekao je Rutte.

Rusija trenutno zauzima oko 20 posto ukrajinskog teritorija unutar međunarodno priznatih granica iz 1991. godine.