TISUĆE Sjevernokorejaca šalju se na rad u Rusiju u uvjetima sličnima ropstvu kako bi popunili golem manjak radne snage, pogoršan ruskom invazijom na Ukrajinu, doznaje BBC.

Moskva se već više puta za pomoć u ratu obratila Pjongjangu, od kojeg nabavlja rakete, topničke granate i vojnike. Sada, kad su mnogi ruski muškarci poginuli, na bojištu ili pobjegli iz zemlje, sve se više oslanja na sjevernokorejske radnike, tvrde južnokorejski obavještajci.

BBC je razgovarao sa šest radnika koji su pobjegli iz Rusije od početka rata, kao i s vladinim dužnosnicima, istraživačima i aktivistima koji im pomažu. Svjedočili su o “užasnim” uvjetima rada i sve strožem nadzoru kako bi se spriječili bjegovi.

Rade do 20 sati dnevno, uz samo dva slobodna dana godišnje

Jedan od radnika, Jin, opisao je kako je po dolasku na ruski Daleki istok, pod nadzorom agenta sjevernokorejske sigurnosne službe, odmah odveden na gradilište. "Vanjski svijet je naš neprijatelj", rekao mu je agent. Jin je radio po 18 sati dnevno na gradnji stambenih nebodera.

Svi sugovornici opisali su jednako iscrpljujuću rutinu – buđenje u 6 ujutro i rad do 2 sata iza ponoći, s tek dva slobodna dana u cijeloj godini. Spavali su u prljavim, prenapučenim kontejnerima ili na podu nedovršenih zgrada, često bez grijanja i s tek ceradama preko otvora.

Radnici su stalno pod nadzorom agenata iz Pjongjanga, a prekršaji poput odmora na poslu kažnjavaju se batinama. “Bilo je kao da umiremo”, rekao je Chan, jedan od radnika.

Za državu većina plaće, radnicima tek stotinjak dolara

Odlazak na rad u Rusiju u Sjevernoj Koreji smatra se prestižnom prilikom jer nosi bolju zaradu nego kod kuće. No, većina plaće odmah se preusmjerava državi kao “naknada za lojalnost”, a radniku ostaje tek 100 do 200 dolara mjesečno i to tek po povratku kući, kako bi se spriječili bjegovi.

Tae, koji je uspio pobjeći, rekao je da se osjećao “kao u radnom logoru, zatvoru bez rešetaka” kada je saznao da radnici iz središnje Azije za tri puta manje posla zarađuju pet puta više.

Radnici “svugdje po Rusiji”, unatoč zabrani UN-a

UN je 2019. zabranio zapošljavanje Sjevernokorejaca u inozemstvu kako bi se Pjongjangu smanjili prihodi za nuklearni program, no zabrana se sada zaobilazi. Prema južnokorejskim izvorima, 2024. u Rusiju je stiglo više od 13.000 Sjevernokorejaca – 12 puta više nego godinu prije, a mnogi su došli sa “studentskim” vizama.

Ove godine očekuje se dolazak više od 50.000 radnika. Najviše ih radi na velikim gradilištima, a dio u tekstilnoj i IT industriji, što je također kršenje UN-ove zabrane. Ruski ministar Sergej Šojgu potvrdio je da će 5.000 Sjevernokorejaca biti poslano na obnovu Kurska, a neki bi mogli raditi i u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Stroži nadzor i sve manje bjegova

Kako bi spriječile bjegove, sjevernokorejske vlasti uvele su učestalije ideološke obuke i “sjednice samokritike” te gotovo potpuno ukinule mogućnost izlaska s gradilišta. Prije su radnici mogli izlaziti jednom mjesečno, sada gotovo nikad, a i tada u grupama od pet uz stalni nadzor. Broj onih koji uspiju pobjeći iz Rusije i stići u Južnu Koreju prepolovio se od 2022., oko 20 na 10 godišnje.

Prema riječima profesora Andreja Lankova, radnici će ostati “trajan simbol ratnog savezništva” između Kim Jong Una i Vladimira Putina, čak i kada prestane slanje vojnika i oružja.