NAJGORA noćna mora Ukrajine jest da će američki predsjednik Donald Trump iskoristiti ovotjedni summit s ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi se prikazao kao kandidat za Nobelovu nagradu za mir, pri čemu bi nametnuo mirovno rješenje koje bi značilo izdaju Kijeva, piše Politico.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Upravo zato će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ključni europski saveznici iskoristiti današnji sastanak s Trumpom kako bi postavili jasne crvene linije.

Nadaju se da će time spriječiti Putina da iskoristi eventualni dogovor s Trumpom za pregrupiranje snaga i nastavak svog glavnog cilja – ne okupacije dijela istočne Ukrajine, već potpunog uništenja neovisne i demokratske ukrajinske države.

"Nećemo dopustiti Rusima da prevare Ameriku"

"Razumijemo namjeru Rusa da pokušaju prevariti Ameriku — to nećemo dopustiti", poručio je Zelenski ranije ovog tjedna.

Osim žustrih rasprava o nastavku ilegalne okupacije ukrajinskog teritorija, Kijev će inzistirati da Moskva plati stotine milijardi dolara odštete za uništenje koje je prouzročila te da vrati 20.000 otete djece i ratne zarobljenike.

Ukrajina želi sporazum koji nudi stvarna sigurnosna jamstva i ne dopušta Trumpu i Putinu da jednostavno reintegiraju Rusiju u globalnu ekonomiju, što bi Moskvi samo omogućilo da se osnaži za nove ofenzive.

Raspoloženje u Kijevu je, uoči summita na Aljasci, izrazito skeptično.

"Putin nije odustao od krajnjeg cilja - uništenja Ukrajine"

"Ne očekujem nikakav značajan dogovor na ovom summitu. Putin nije odustao od svog krajnjeg cilja da uništi Ukrajinu. On može pristati samo na prekid vatre koji će stvoriti uvjete za naše uništenje", rekao je Oleksandr Merežko, voditelj odbora za vanjske odnose u ukrajinskom parlamentu.

"U slučaju Trumpa i njegove diplomacije, sve je to radi slike… Spektakl za medije, poput sastanka s Kim Jong Unom. Ali za Putina, ovaj sastanak znači mnogo, jer ga prikazuje kao vođu velike države s njezinim političkim interesima, a ne međunarodnog izopoćenika kakav bi trebao biti", dodao je Merežko.

Zelenski je u objavi na Telegramu naglasio da, ako se želi mir, Rusija mora popustiti. "Ovaj rat mora biti priveden kraju — i Rusija ga mora okončati", rekao je, dodavši da svaka odluka o kraju sukoba mora uključivati Ukrajinu. "Sve odluke koje su protiv nas, svake odluke koje su bez Ukrajine, istovremeno su odluke protiv mira."

Prekid vatre prije pregovora o teritoriju

Prilikom najave invazije 2022. godine, Putin je kao ključni cilj naveo "oslobađanje Donbasa od kijevskog režima", uz "demilitarizaciju i denacifikaciju" zemlje.

S američke strane sada se spominje ideja da bi se Ukrajina trebala odreći istočnog teritorija Donbasa u zamjenu za zaustavljanje daljnje okupacije na jugu. I sam Trump sugerira da mir zahtijeva "razmjenu zemlje".

Stav Ukrajine je jasan: nema ustupaka oko granica koje jamče međunarodno pravo i Ustav. "Podržavamo ono što je predsjednik Trump želio — prekid vatre, a zatim sjesti za pregovarački stol i razgovarati o svemu ostalom", rekao je Zelenski novinarima, ali i naglasio da se njegova zemlja neće povući s prve crte.

"Nema napuštanja Donbasa"

"Nećemo napustiti Donbas. To ne možemo učiniti. Donbas je za Ruse odskočna daska za buduću novu ofenzivu. Ako svojevoljno napustimo Donbas ili ako budemo pod pritiskom, otvorit ćemo treći rat", upozorio je Zelenski.

"Ako danas napustimo Donbas, naše utvrde i visine koje kontroliramo, otvorit ćemo Rusima mostobran za pripremu ofenzive. Za nekoliko godina, Putin će imati otvoren put prema Zaporiškoj i Dnjepropetrovskoj regiji, ali i prema Harkivu. Putin ne želi da suverena Ukrajina postoji. I to je cijeli krajnji cilj", zaključio je.

Rusija mora platiti enormnu odštetu

Rusko uništenje Ukrajine je ogromno, a procjene štete kreću se od 500 milijardi do bilijun dolara. Ukrajina je nepokolebljiva u stavu da Moskva mora platiti za svoje zločine, a kao sredstvo pritiska koristi zamrznutu rusku imovinu koju drže europski saveznici, od čega se gotovo 200 milijardi eura nalazi u Belgiji.

"Rusija mora platiti približno 500 milijardi eura nanesene štete. Dok se to ne dogodi, Moskvi se ne smije dopustiti pristup njezinoj zamrznutoj imovini", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz prošlog mjeseca.

Potraga za sigurnosnim jamstvima

Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u i Europskoj uniji jedini je dugoročni način zaustavljanja budućih ruskih napada. "Hoćemo li biti u NATO-u? U EU? Ništa nisam čuo — jednostavno nijedan prijedlog koji bi jamčio da sutra neće početi novi rat", rekao je Zelenski.

Trump je, međutim, isključio članstvo u NATO-u, a Moskva traži čvrsto obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena. Kijev se također suočava s blokadama na putu u EU zbog opreza nekih članica.

Ukrajina odbacuje i zahtjeve Moskve da smanji svoju vojsku od 900.000 ljudi te da saveznici prestanu slati oružje. Upravo ta pomoć europskih partnera jedino je sigurnosno jamstvo koje Kijev trenutno ima, pogotovo jer je Trump povukao američku vojnu podršku.

Povratak otete djece i zarobljenika

Rusija je odvela gotovo 20.000 ukrajinske djece. Do sada ih je vraćeno tek 1.453. Moskva tvrdi da je djecu premjestila na sigurno, no odbija ih vratiti obiteljima i umjesto toga ih uključuje u sustav posvojenja. Situaciju je dodatno otežala Trumpova administracija rasformiranjem radne skupine Sveučilišta Yale koja je pomagala u lociranju djece.

Međunarodni kazneni sud (ICC) je 2023. izdao nalog za uhićenje Putina zbog ratnog zločina nezakonite deportacije djece. S druge strane, razmjena ratnih zarobljenika postala je rijedak uspjeh Trumpove administracije, s više od 2.000 razmijenjenih zarobljenika, no tisuće ih i dalje ostaju u zatočeništvu.

"Moramo spriječiti Trumpa da spasi Rusiju"

Rusija osjeća posljedice rata koji je započela, s više od milijun ubijenih i ranjenih vojnika te ekonomijom pod pritiskom sankcija. Kijev i njegovi saveznici žele da se taj pritisak nastavi, upozoravajući da bi ukidanje sankcija Moskvi dalo vremena da se pregrupira za novi napad.

"Naš je zadatak spriječiti Trumpa ili bilo koga drugoga da ima priliku spasiti Rusiju. Moramo održavati i jačati sankcije", poručio je Ilija Neškodovskji, analitičar iz think tanka ANTS. Za Kijev, ulozi razgovora na Aljasci su egzistencijalni.