DOK SE PRIPREMA sastanak Trumpa i Putina na Aljasci, Europa preispituje jedan od rijetkih aduta koje ima protiv Rusije: više od 260 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine. Bruxelles je oprezno počeo Ukrajini preusmjeravati prihode od kamata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi pristaše na Zapadu pozivaju su da se ruska imovina u potpunosti zaplijeni.

To i dalje ostaje sporno pitanje. Riječ je o deviznim pričuvama koje je ruska središnja banka nagomilala kako bi mogla podržati rublju: uglavnom u eurima, ali i u znatnim količinama funti, jena, švicarskih franaka te američkih, australskih i kanadskih dolara, piše The Times.

Ruska država je vlasnik imovine, ali ne može njome raspolagati

Ove pričuve koalicija zemalja zamrznula je nedugo nakon što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ruska država ih posjeduje, ali ih ne može koristiti. U početku su sredstva uglavnom bila u državnim obveznicama, no dosad su one uglavnom dospjele i pretvorene u gotovinu ili su ponovno uložene. Raspršene su pod različitim jurisdikcijama diljem zapadnog svijeta i njima upravljaju klirinške kuće.

Najveći dio novca, koji globalno iznosi 300 milijardi eura, nalazi se u Europi. Oko 190 milijardi eura drži Euroclear, belgijska klirinška kuća, a do 20 milijardi Clearstream, njezin francuski konkurent. To višestruko nadmašuje 70 milijardi eura privatne imovine oko 2000 ruskih državljana, koju je zamrznula koalicija za sankcije.

Svaka zemlja u kojima se drži ruska državna imovina mogla bi je oduzeti i uplatiti u fond za Ukrajinu. Postoji i presedan: Belgija naplaćuje 25-postotni porez na "izvanredne" dobiti koje Euroclear ostvaruje upravljanjem ruskom imovinom, uključujući kamate i dividende, a prihodi potom odlaze u glavni fond Europske unije za pomoć Ukrajini. Dosad je tako uplaćeno oko 4,5 milijardi eura.

Pravne i političke rezerve oko zadiranja u sredstva

Postoje i pravne i političke rezerve oko zadiranja u temeljnu imovinu. S političke strane, neke zapadne države smatraju da bi bilo razboritije zadržati je kao pregovarački adut ili za financiranje konačne obnove Ukrajine. Drugi, uključujući Europsku središnju banku, upozoravaju da bi oduzimanje imovine moglo narušiti ugled Europe kao pouzdanog mjesta za poslovanje i preplašiti strane ulagače.

Neke zemlje, poput Belgije, strepe da bi mogle biti izložene ruskoj odmazdi ili ostati same snositi troškove pravnih izazova ako imovinu oduzmu bez dovoljne potpore saveznika. Odlučniji zagovornici Ukrajine tvrde da su ti prigovori prenaglašeni.

S pravnog gledišta, glavna je bojazan da bi sudovi negativno gledali na svaku mjeru za koju ocijene da krši međunarodno načelo imuniteta države, koje inače štiti stranu suverenu imovinu od oduzimanja. Postoje i neki prijepori oko međunarodnog prava. Ovakvu financijsku "protumjeru" mogu poduzeti samo države koje su izravne žrtve agresije: u ovom slučaju, Ukrajina.

Oduzimanje od strane trećih država počivalo bi na spornoj ideji "kolektivnih protumjera", što bi zahtijevalo odobrenje međunarodnog suda. Dosad nijedna obvezujuća sudska odluka nije naložila Rusiji plaćanje odštete, a svaku bi akciju Vijeća sigurnosti UN-a blokirao moskovski veto.

Europske zemlje već prisvajaju kamatu

Britanska je vlada do svibnja zamrznula 25 milijardi funti imovine povezane s ruskim režimom. U ožujku je Ministarstvo financija objavilo da je poslalo 2,26 milijardi funti Ukrajini, koje će se nadoknaditi iz dobiti ostvarene na sankcioniranoj ruskoj imovini. Iznesena je i ideja o prijenosu ruske imovine u središnji fond, koji bi kroz ulaganja u rizičniju imovinu mogao ostvarivati veću kamatu.

Oduzimanje imovine je složenije. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi jednostavno donijeti zakone kojima bi oduzimanje postalo zakonito, a ne postoji međunarodna policijska sila koja bi to mogla spriječiti, čak i ako bi kršilo međunarodno pravo. Međutim, takav bi potez mogao narušiti međunarodni legitimitet zemlje.

Zakonitost prema međunarodnom pravu počivala bi na načelu "protumjere". Potez bi u praksi također mogao značiti da bi autoritarne države poput Kine odbile ulagati sredstva u zapadne financijske institucije koje bi ubuduće mogle biti podložne takvim oduzimanjima.

Europske su vlade dodatno zamrznule privatnu imovinu, uključujući luksuzne jahte, vile i sportske automobile koje su u vlasništvu oko 2000 ruskih državljana. Mnoge su od njih formalno u vlasništvu članova obitelji ili ih drže zaklade ili fiktivne tvrtke, što otežava dokazivanje vlasništva.

Privatna imovina je manje vrijednosti

Privatna imovina postala je manje bitna u ovoj raspravi jer vrijedi manje od državne, a njeno je oduzimanje složenije jer zahtijeva jasne pravne osnove koje tu imovinu povezuju s kaznenom djelatnošću. Bez dokazanog protupravnog postupanja, oduzimanje bi moglo kršiti prava vlasništva. Zakoniti vlasnici mogu osporavati zapljene na sudu, što često dovodi do dugotrajnih i složenih parnica.

Zapljene su se dogodile, ali su rijetke. U kolovozu 2022. superjahta Axioma, vrijedna 75 milijuna dolara, bila je prva zaplijenjena imovina ruskog oligarha koja je stavljena na prodaju nakon ruske invazije. Njezin vlasnik bio je sankcionirani ruski tajkun Dmitrij Pumpjanski, a jahta je prodana na dražbi u Gibraltaru.

SAD su ovaj tjedan priopćile da će superjahtu Amadea, vrijednu 325 milijuna dolara, prodati na dražbi planiranoj za rujan. Prodaja luksuzne jahte, koja je bila u vlasništvu ruskog oligarha Sulejmana Kerimova, bila bi prva takve vrste u SAD-u.

"Sumnjamo da će jahta privući racionalnog kupca"

Vodili su se i parnice oko njezina vlasništva nakon što ju je potraživao Rosnjeft, ruska državna naftna i plinska kompanija. "Sumnjamo da će jahta privući racionalnog kupca, jer se vlasništvo može osporavati na sudovima izvan SAD-a, izlažući kupce godinama skupim i neizvjesnim parnicama", rekao je predstavnik kompanija.

Zakon "US Repo for Ukrainians Act", donesen u travnju 2024., dao je predsjedniku ovlasti da pod određenim uvjetima oduzima rusku suverenu imovinu, iako se prema tom zakonu još nisu dogodila nikakva oduzimanja.

Pokusni slučaj - jahta zaplijenjena u Hrvatskoj

Za Ukrajinu je ključni pokusni slučaj bila Royal Romance, jahta Viktora Medvedčuka, ukrajinskog proruski orijentiranog oligarha, zaplijenjena u Hrvatskoj.

Hrvatski je sud 2024. presudio da se vlasništvo nad Royal Romance treba prenijeti na Ukrajinu i jahta je bila predviđena za dražbu, ali su se pojavile pravne prepreke kada su hrvatski sudovi preinačili njezinu zapljenu jer Ukrajina nije podnijela kaznene optužbe.

Royal Romance i dalje je u pravnom limbu, a Ukrajinu održavanje stoji oko 20 milijuna dolara godišnje. Rusija je osudila planove o oduzimanju, uvodeći osvetničke zapljene imovine i prijeteći pravnim postupcima, ali bi mogla pristati ustupiti imovinu za obnovu u Ukrajini sve dok se dio novca potroši na petinu zemlje koju njezine snage kontroliraju, izvijestio je Reuters u veljači.