AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da će i Kijev i Moskva morati pristati na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini. Prema trenutačnim kartama bojišta, Rusija trenutačno drži gotovo 114.500 četvornih kilometara, odnosno 19 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim te veliki dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontrolira nijedan međunarodno priznati ruski teritorij.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Rusija tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson – regije koje je Moskva nakon raspada Sovjetskog Saveza priznavala kao dio Ukrajine – sada dio Rusije. Kijev poručuje da nikada neće priznati rusku okupaciju, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991.

Krim

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je pripojila. Površina poluotoka iznosi oko 27.000 četvornih kilometara. Rusija tvrdi da je Krim zakoniti dio Rusije, dok Ukrajina inzistira da je riječ o ukrajinskom teritoriju, iako pojedini ukrajinski dužnosnici neslužbeno priznaju da bi povratak silom bio iznimno težak.

Krim je ušao u sastav Ruskog Carstva u 18. stoljeću, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo nakon toga. Od 1921. bio je dio Rusije u sklopu SSSR-a, sve dok ga 1954. tadašnji čelnik Komunističke partije Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije prebacio Ukrajini.

Donbas

Rusija kontrolira oko 46.570 četvornih kilometara, odnosno 88 posto regije Donbas, uključujući cijelu Lugansku oblast i oko 75 posto Donjecke oblasti. Oko 6.600 četvornih kilometara ostaje pod kontrolom Ukrajine, no ruske snage koncentriraju napade na bojištu u Donjecku, prema posljednjim većim gradovima koje drži Kijev.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku odvojili su se od Ukrajine 2014. i proglasili “narodne republike”, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je u veljači 2022. priznao kao neovisne države, samo nekoliko dana prije početka totalne invazije.

Zaporižja i Herson

Ruske snage drže oko 74 posto Zaporiške i Hersonske oblasti, odnosno oko 41.176 četvornih kilometara, dok Ukrajina kontrolira približno 14.500 četvornih kilometara u tim regijama.

Putin je 2024. poručio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih regija koje Rusija potražuje, a ne kontrolira u potpunosti – ukupno oko 21.000 četvornih kilometara – i službeno se odrekla namjere da se pridruži NATO-u. Kako je ranije izvijestio Reuters, Putin je spreman razgovarati o prekidu vatre s Trumpom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i inzistira da Kijev napusti planove za članstvo u NATO-u.

Uvjeti koje Putin postavlja uključuju pravno obvezujuće jamstvo da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine i ograničenje njezinih oružanih snaga, zaštitu ruskih govornika te prihvaćanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkiv, Sumi i Dnjepropetrovska oblast

Rusija drži i manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. U Harkivskoj i Sumskoj oblasti kontrolira oko 400 četvornih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima vrlo mali pojas uz granicu. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti stvara “sigurnosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status

Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska Narodna Republika, Donjecka Narodna Republika te oblasti Zaporižja i Herson subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih i dalje smatra dijelom svoga teritorija.

Većina država ne priznaje ta područja kao dio Rusije, premda su Krim priznali Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Opća skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. nezakonitom i potvrdila da je dio Ukrajine.

Putin često uspoređuje Krim i Kosovo, optužujući Zapad za dvostruke standarde jer je 2008. priznao neovisnost Kosova protivno želji Srbije, dok odbija priznati rusko prisvajanje Krima.