NAKON povratka s Aljaske, Vladimir Putin rekao je visokim dužnosnicima okupljenima u Kremlju da mu je sastanak s Donaldom Trumpom "bio koristan" i "približio potrebna rješenja".

Ta rješenja, naglasio je Putin, uključuju kapitulaciju Ukrajine pred maksimalističkim zahtjevima koji su i potaknuli njegovu invaziju 2022. godine. "Rješavanje tih korijenskih uzroka rata mora biti temelj za dogovor", rekao je ruski predsjednik.

Kako piše Financial Times, susret u vojnoj bazi Elmendorf kod Anchoragea završio je tako da je Putin prestao biti međunarodni izopćenik, a stav Washingtona o ratu u Ukrajini približio se stajalištima Moskve. A Putin nije morao popustiti ni pedalj.

Trump bez posljedica povukao prijetnje

"Prije summita Trump je postavljao ultimatume i prijetio posljedicama. Na kraju, posljedica za Putina nije bilo, iako nije pristao na primirje", rekao je Ilja Matvejev, prognani ruski politolog iz nezavisnog Laboratorija javne sociologije.

"Putin je dobio što je htio – dobio je vrijeme i priliku da nastavi vojno pritiskati Ukrajinu", dodao je.

Putin je, piše Financial Times, stigao na američko tlo naoružan ključnim oružjem - laskanjem. Ponovio je Trumpovu čestu tvrdnju da Rusija ne bi ni napala da je on, a ne Joe Biden, bio na vlasti. Trump je klimao glavom.

Kasnije je Trump u razgovoru s voditeljem Fox Newsa Seanom Hannityjem Trump rekao da ga je Putin uvjeravao kako su mu izbori 2020. "ukradeni".

Podsjetnik na Helsinki 2018.

Bio je to još jedan pokazatelj Putinove sposobnosti da očara Trumpa – kao što je učinio 2018. u Helsinkiju, kada se tadašnji američki predsjednik svrstao uz Putina, a protiv vlastitih obavještajnih službi o ruskom miješanju u izbore 2016. godine. Trump je ponovno govorio o "ruskoj prijevari", kako on naziva istrage o vezama Moskve i njegove kampanje.

Nedugo nakon što je Trump prijetio "teškim posljedicama" ako Rusija ne pristane na primirje u Ukrajini, Putin ga je, piše Financial Times, uspio ponovno pridobiti na svoju stranu.

"Putin je morao napraviti nešto dramatično da preokrene situaciju, a da zapravo ništa ne da zauzvrat – i čini se da je u tome uspio", rekao je Samuel Greene, profesor ruske politike na londonskom King’s Collegeu. "Jedini dar koji je Putin donio u Anchorage bila je – gomila pohvala."

Crveni tepih, smijeh u limuzini i reakcije

Trump je Putinu priredio crveni tepih, smijao se s njim u predsjedničkoj limuzini i pozirao za fotografije dok su iznad njih letjeli američki vojni avioni. Taj raskošni doček izazvao je ogorčenje u Washingtonu – ali slavlje u Moskvi.

Ruski ideolog Aleksandar Dugin jasno je formulirao osjećaj pobjede. "Trump je vratio Putinu status svjetskog lidera s kojim se mora računati", napisao je na Telegramu. "Naravno, nećemo zbog ovoga prestati voditi rat, ali ovo je početna točka."

Putin pomaknuo pregovore

Analitičari kažu da je Putin uspio preformulirati pregovore tako da je primirje sada krajnji cilj, a ne početna točka. Trump je podržao Putinov poziv na sveobuhvatni kraj rata, objavivši na svojoj platformi Truth Social da je "najbolji način ići izravno na mirovni sporazum, a ne na sporazum o primirju, koji često ne potraje".

Za Putina nema smisla pristajati na prekid borbi dok njegove snage imaju prednost na bojištu, rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju u Berlinu.

"Rat mu je glavni adut", dodao je. "Da Ukrajini ide dobro, nitko ne bi tražio primirje. Zato su europski i ukrajinski zahtjevi za primirjem izgledali jadno i nerealno."

Putinovi zahtjevi: Donbas i NATO

Ruski je vođa summit iskoristio i da iznese zahtjeve koje će Ukrajina teško prihvatiti. Putin je rekao Trumpu da će zamrznuti sukob duž većeg dijela bojišnice ako se ispune njegovi uvjeti – povlačenje Ukrajine iz Donbasa, goleme istočne regije koju Rusija pokušava osvojiti od 2014., i odricanje od ulaska u NATO.

Ti bi zahtjevi praktički ukinuli ukrajinsku državnost u sadašnjem obliku i srušili sigurnosnu arhitekturu Europe nakon Hladnog rata, dok bi Rusija dobila ključne strateške pozicije.

"Dok Rusija ne dobije jasna jamstva o tome, ne može se govoriti o završetku rata. Jer to je bio razlog za početak", rekao je Vasilij Kašin s Visoke škole ekonomije u Moskvi. "Zato Rusija ne može pristati na primirje duž bojišnice, jer znamo da nas više nitko ne bi shvaćao ozbiljno."

Washington to naziva kompromisom

Sjedinjene Države su, navodi Financial Times, rekle Ukrajini i europskim saveznicima da je Putinova ponuda kompromis. U stvarnosti, on je zaoštrio svoj stav u odnosu na travanj, kada je Trumpovu izaslaniku Steveu Witkoffu rekao da bi zamrznuo cijelu bojišnicu u zamjenu za rješavanje "temeljnih uzroka".

Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji, ocijenio je da se Trump približio Putinovim pozicijama. "Možda je davanje cijelog Donbasa samo maksimalistički zahtjev na početku pregovora. Ali možda nije. Možda je to otrovna pilula koja jamči da će se rat razvlačiti još dugo", rekao je McFaul.

Nejasna sigurnosna jamstva

Rusija bi, rekao je Kašin, mogla prihvatiti neku vrstu ekvivalenta članka 5. NATO-a o kolektivnoj obrani – što bi zapadne zemlje obvezalo da pomognu Ukrajini ako bude napadnuta, ali bez apriornog slanja vojnika ili oružja.
No to bi moglo biti više nego što je Trump spreman prihvatiti – a premalo za Ukrajinu.

"Trumpovo viđenje sigurnosnih jamstava glasi: imam osobni odnos s Putinom i dok sam ja na vlasti, on neće napasti. On možda u to vjeruje, ali Ukrajinci i Europljani to ne smatraju dovoljnim", rekao je Greene.

Još jedna Putinova taktička pobjeda

Dok ta pitanja ostaju neriješena, sukob se nastavlja, a Anchorage je za Putina još jedna taktička pobjeda u ostvarivanju ratnih ciljeva, zaključuje Financial Times.

"Ciljevi ‘specijalne vojne operacije’ bit će ostvareni ili vojnim ili diplomatskim putem", napisao je ruski senator Andrej Klišas na Telegramu.

"Neće biti bezuvjetnog primirja, čak ni kad se bojišnica urušava i ruske snage oslobađaju sve više teritorija. Na dnevnom je redu nova arhitektura europske i međunarodne sigurnosti – i svi to moraju prihvatiti", zaključio je.