ZNANSTVENICI su razvili revolucionarnu "superhranu" za pčele medarice, koja bi mogla zaštititi ove ključne oprašivače od prijetnji poput klimatskih promjena i gubitka staništa. Tijekom ispitivanja, pčelinje zajednice hranjene novim dodatkom imale su čak 15 puta više mladih pčela koje su uspješno doživjele odraslu dob, piše BBC News.

Globalni problem: Pčele nestaju

Pčele medarice, ključne za oprašivanje 70% vodećih svjetskih usjeva, suočavaju se s drastičnim padom populacije zbog nedostatka hranjivih tvari, virusnih bolesti i klimatskih promjena. U SAD-u godišnji gubici kolonija u posljednjem desetljeću iznose između 40 i 50 posto, a očekuje se daljnji porast. Slični izazovi pogađaju i pčelare u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nick Mensikov, predsjednik Udruge pčelara Cardiff, Vale i Valleys, za BBC News je izjavio da je prošle zime izgubio čak 75% svojih kolonija, što je trend zabilježen diljem Južnog Walesa. "Iako su sve košnice bile pune hrane, pčele su se jednostavno smanjile. Većina pčela preživjela je siječanj, veljaču, a onda su jednostavno nestale", rekao je.

Ključni sastojak koji je nedostajao

Pčele se hrane peludom i nektarom iz cvijeća, koji sadrže esencijalne hranjive tvari, uključujući lipide zvane steroli, ključne za njihov razvoj. Kada pčelari uzimaju med ili kada nema dovoljno peludi, pčelama daju dopunsku hranu. Međutim, ta hrana, koja se sastoji od proteinskog brašna, šećera i vode, dosad nije sadržavala sve potrebne nutrijente. To je usporedivo s ljudskom prehranom bez ugljikohidrata, aminokiselina ili drugih vitalnih tvari.

Petnaestogodišnji rad urodio plodom

Profesorica Geraldine Wright sa Sveučilišta Oxford predvodila je tim znanstvenika punih 15 godina kako bi identificirali točno koje sterole pčele trebaju i kako ih proizvesti, s obzirom na to da je njihova sinteza izuzetno teška. "Ovaj tehnološki proboj osigurava sve hranjive tvari koje pčele trebaju za preživljavanje, što znači da ih možemo nastaviti hraniti čak i kada nema dovoljno peludi", izjavila je profesorica Wright, dodavši: "To je zaista golemo postignuće."

U laboratoriju u Oxfordu, koristeći genetsko uređivanje, njezin je tim uspješno stvorio kvasac koji može proizvoditi šest ključnih sterola. "To je ogroman proboj. Kada je moja studentica uspjela inženjerirati kvasac da stvara sterole, poslala mi je sliku kromatograma koji je bio rezultat rada", prisjetila se. "Još uvijek ga imam na zidu svog ureda."

Impresivni rezultati ispitivanja

Nova "superhrana" davana je pčelama u laboratorijskim košnicama tijekom tri mjeseca. Rezultati su pokazali da su kolonije hranjene ovim dodatkom imale do 15 puta više mladih pčela koje su preživjele do odrasle dobi. "Kada pčele imaju potpunu prehranu, trebale bi biti zdravije i manje podložne bolestima", istaknula je profesorica Wright.

Budućnost pčelarstva

Profesorica Wright naglašava da bi hrana bila posebno korisna tijekom ljeta poput ovogodišnjeg, kada se čini da su cvjetnice rano prestale proizvoditi pelud. "To je zaista važno u godinama kada ljeto dođe rano i pčele neće imati dovoljno peludi i nektara da prežive zimu", objasnila je. "Što više mjeseci prođu bez peludi, to će se suočiti s većim prehrambenim stresom, što znači da će pčelari imati veće gubitke tih pčela tijekom zime."

Sada slijede opsežnija ispitivanja kako bi se procijenili dugoročni učinci hrane na zdravlje pčela, no očekuje se da bi dodatak mogao biti dostupan pčelarima i poljoprivrednicima u roku od dvije godine. Studiju je vodilo Sveučilište Oxford u suradnji s Kraljevskim botaničkim vrtovima Kew, Sveučilištem Greenwich i Tehničkim sveučilištem Danske, a objavljena je u časopisu Nature.