PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump danas je dao izjavu kojom je, čini se, ponudio opravdanje Ukrajini da krene u ofenzivu protiv Rusije, što je značajna poruka u trenutku kada su mirovni pregovori zapeli.

"Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, dobiti rat bez napada na zemlju agresora. To je kao u sportu kada imate sjajnu ekipu s fantastičnom obranom, ali joj nije dopušteno igrati napad. Nema šanse za pobjedu! Tako je i s Ukrajinom i Rusijom.

Pokvareni i krajnje nesposobni Joe Biden nije htio dopustiti Ukrajini da UZVRATI, samo da se BRANI. Kako je to ispalo? U svakom slučaju, ovo je rat koji se NIKADA ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik – NIKAKVE šanse. Zanimljiva vremena pred nama!!!", napisao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Moskvi je potpora ukrajinskim napadima crvena linija

Trumpova retorika mogla bi posebno zasmetati Moskvi, koja svaku potporu ukrajinskim napadima na svom teritoriju smatra crvenom linijom. Tijekom Bidenove administracije dugo je vrijedilo pravilo da Ukrajina ne smije lansirati dalekometne američke rakete na Rusiju.

To se promijenilo u studenom 2024., nakon pritiska američkih saveznika, a Rusija je tada ažurirala svoju nuklearnu doktrinu po kojoj sada svaki napad na svoj teritorij koji podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom.

Nekoliko dana kasnije ispalila je svoj novi interkontinentalni balistički projektil Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar.

Rusija redovito koristi ukrajinske dalekometne napade dronovima na energetska i vojna postrojenja kao potvrdu tvrdnji da je ukrajinska vlada "teroristički režim".

Trumpove izjave dolaze u trenutku kada je Kremlj otvoreno proturječio Bijeloj kući oko planova za bilateralni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čime je dao do znanja da su razgovori na najvišoj razini daleko od izvjesnih i da Putin još nije pristao na takav susret.

Rusija pogodila američku tvornicu u Ukrajini

Uz to, Rusija je tijekom noći pokrenula široku seriju zračnih napada na Ukrajinu, uključujući i udar na američku tvrtku Flex Ltd. sa sjedištem u Teksasu, u kojem je ozlijeđeno najmanje 15 ljudi.

Prema riječima gradonačelnika Mukačeva Andrija Balohe, tvrtka je zapošljavala tisuće lokalnih stanovnika. U trenutku udara u noćnoj smjeni bilo je 600 radnika, izvijestio je Andy Hunder, predsjednik Američke gospodarske komore u Ukrajini.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski osudio je napad, ističući ironiju cilja. Rusija je "potrošila nekoliko krstarećih projektila na američku tvrtku", rekao je Zelenski, dodavši da je riječ o tvrtki koja proizvodi kućanske potrepštine poput aparata za kavu. "I to je postalo meta Rusije. Vrlo znakovito."

S druge strane, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su napadi ciljali "poduzeća ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa". Tvrdili su da su pogođene tvornice dronova, skladišta, lansirna mjesta za projektile te područja okupljanja ukrajinskih trupa, ponovno negirajući da gađaju civilna područja.

Ovo je bio treći najveći zračni napad Rusije ove godine po broju dronova i osmi najveći po broju projektila. Zapadni dijelovi Ukrajine, udaljeni od glavnih borbenih linija, smatraju se ključnima za prijevoz i skladištenje vojne pomoći koju Ukrajini pružaju saveznici.

Trump usporedio sebe i Putina s Nixonom i Hruščovom

Nakon te objave na Truth Socialu, Trump je podijelio i fotografiju na kojoj se sastaje s Putinom, postavljenu iznad fotografije iz 1959. godine kada je tadašnji potpredsjednik SAD-a Richard Nixon navodno u Moskvi ušao u raspravu sa sovjetskim premijerom Nikitom Hruščovom.

Ta je scena u SAD-u postala simbol američkog otpora Sovjetskom Savezu za vrijeme Hladnog rata.

Reuters: Ovo su Putinovi uvjeti za mir

U isto vrijeme Reuters je, pozivajući se na tri izvora upoznata s razmišljanjem vrha Kremlja, objavio da Vladimir Putin zahtijeva da se Ukrajina odrekne cijele istočne regije Donbas, odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u, ostane neutralna i spriječi ulazak zapadnih trupa u zemlju.

Ruski predsjednik sastao se u petak s Donaldom Trumpom na Aljasci, na prvom rusko-američkom summitu u više od četiri godine. Prema izvorima koji su željeli ostati anonimni, gotovo cijeli trosatni sastanak iza zatvorenih vrata bio je posvećen raspravi o mogućem kompromisu za Ukrajinu.

U dosad najdetaljnijem izvješću iz Rusije o Putinovoj ponudi, Reuters je uspio skicirati obrise onoga što Kremlj želi vidjeti u potencijalnom mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat koji je odnio stotine tisuća života.

Detalji Putinove ponude

Ruski izvori navode da je Putin pristao na kompromis u odnosu na svoje teritorijalne zahtjeve iz lipnja 2024., kada je od Kijeva tražio da ustupi sve četiri regije koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Luhansk na istoku, koje čine Donbas, te Herson i Zaporižju na jugu. Kijev je te uvjete tada odbacio kao poziv na predaju.

U novom prijedlogu ruski predsjednik i dalje inzistira da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još uvijek kontrolira. Zauzvrat, Moskva bi zamrznula trenutne bojišnice u Zaporižju i Hersonu, dodali su izvori. Prema američkim procjenama, Rusija kontrolira oko 88% Donbasa te 73% Zaporižja i Hersona.

Kao dio mogućeg dogovora, Moskva je također spremna predati male dijelove ukrajinskih regija Harkiv, Sumi i Dnjepropetrovsk koje drži pod kontrolom.

Putin se i dalje drži zahtjeva da se Ukrajina odrekne ambicija za članstvom u NATO-u, uz pravno obvezujuće jamstvo da se vojni savez neće širiti na istok. Također traži ograničenja za ukrajinsku vojsku i dogovor da se nikakve zapadne trupe neće rasporediti u Ukrajini, čak ni kao mirovne snage.