POLAGANJEM vijenaca kod drvenog križa na Biljskoj cesti u subotu je obilježena 34. godišnjica protjerivanja 20.000 stanovnika Baranje nesrpske nacionalnosti, koja je završila 23. kolovoza 1991. godine velikosrpskom okupacijom tog dijela Hrvatske.

Nakon što su u Baranju 3. srpnja 1991. ušle oklopno-mehanizirane snage novosadskog korpusa Jugoslavenske vojske (JNA) s 60 tenkova i oklopnih transportera, uz potporu paravojnih četničkih postrojbi i rezervista iz Srbije započelo je raseljavanje nesrpskog stanovništva.

Tijekom egzodusa raseljeno je oko 20.000 stanovnika Baranje dok je u vrijeme srpske okupacije tog istočnog dijela Hrvatske ubijeno više do 200 civila.

"Jesmo li zaboravili"

Komemoraciju je organizirala Zajednica povratnika osječko-baranjske županije čiji je predsjednik Branko Pek upozorio da se svake godine na ovim obljetnicama okuplja sve manje ljudi.

"Shvatili smo da sve skupa ide u zaborav dok se istodobno ne samo na lokalnoj već i državnoj razini ide po nekoliko puta u Jasenovac, šumu Brezovicu i Srb zbog onoga što se dogodilo u 2. svjetskom ratu", kazao je Pek. Dodao je da su ovogodišnju komemoraciju zbog toga nazvali "Jesmo li zaboravili".

Sjećanja na okupaciju i progon

Marko Kvesić, tadašnji povjerenik Vlade za Baranju, kazao je kako se danas obilježava srbočetnička okupacija Baranje i protjerivanje Baranjaca iz njihovih domova.

Svoje domove je napustilo 20.000 Baranjaca koji su se smjestili u Osijeku, Mađarskoj i dijelom u Međimurje. U to vrijeme bilo je jako teško to sve objediniti, a Povjereništvo je pokušalo ustrojiti sve institucije, prisjetio se Kvesić napominjući da su već 1993. održani lokalni izbori za gradove i općine.

Podsjeća da je cilj bio da se što prije Baranjci vrate u svoje domove ali i da se to ostvari mirnim putem.

"Na koncu smo bili zadovoljni jer smo se vratili kući bez dodatnih žrtava i da je sve završilo dobro", zaključio je Kvesić.

Po prvi puta na ovoj obljetnici bio je i gradonačelnik jedinog baranjskog grada Belog Manastira Igor Pavelić koji je rekao da se prisjećamo jednog od prvih ali i najvećeg egzodusa hrvatskog naroda tijekom Domovinskog rata.

"Na ovom mjestu su bili posljednji znaci otpora hrvatske vojske i redarstva iz Baranje i stoga na ovaj način odajemo počast svim poginulim braniteljima i civilima tijekom Domovinskog rata. Naime, 200-tinjak je osoba ubijeno u vrijeme okupacije i zbog njih smo danas ovdje", poručio je Pavelić.