UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski posljednjih dana redovito ističe kako su u tijeku razgovori s Amerikom i europskim partnerima o mogućim mirovnim pregovorima. Najavio je čak i susret ukrajinskih i američkih timova te pohvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog mirovnih napora i pokušaja da posredovanjem približi Moskvu i Kijev.

No, dok Kijev javno šalje poruke o spremnosti na dijalog, na terenu pokazuje nešto sasvim drugo – razvija i koristi sve moćniji arsenal dronova i raketa dugog dometa kojima prenosi rat duboko na ruski teritorij.

Napadi na srce ruske energetike

Jučer su tako ukrajinski dronovi pogodili plinski kompleks Ust-Luga kod Sankt Peterburga, jedno od najvažnijih izvoznih čvorišta Gazproma. Snimke pokazuju izravne pogotke i velike eksplozije, a ukrajinska vojska je službeno preuzela odgovornost. Šteta se mjeri u milijunima eura, a postrojenje koje prerađuje 45 milijardi kubika plina godišnje bit će mjesecima izvan punog pogona.

To je samo nastavak višemjesečne kampanje. Od početka kolovoza pogođeno je najmanje deset ruskih rafinerija, čime je smanjen kapacitet prerade nafte i do 25 posto. Ruske regije već bilježe nestašice goriva i redove na benzinskim postajama, dok Kremlj pokušava ograničenjima izvoza stabilizirati tržište.

Oružje iz vlastitih tvornica

Napadi poput onih na Ust-Lugu sve se češće izvode domaćim bespilotnim letjelicama koje ukrajinska industrija masovno proizvodi. Associated Press je dobio ekskluzivan uvid u tvornicu Fire Point, koja dnevno sastavlja stotine dronova FP-1 dometa do 1600 kilometara. Oni su odgovorni za većinu ukrajinskih udara na ruske strateške ciljeve – od skladišta oružja do rafinerija.

Tvrtka radi i na krstarećem projektilu Flamingo, čiji domet doseže 3000 kilometara, s bojevom glavom težine više od jedne tone. Flamingo je već ušao u serijsku proizvodnju i predstavlja oružje koje može pogađati ruske ciljeve daleko iza bojišnice, od energetskih čvorišta do vojnih baza.

Dugi Neptun – nova generacija raketa

Nedavno je prikazana i nova verzija ukrajinske krstareće rakete Neptun, neslužbeno nazvana Dugi Neptun. Ona može pogoditi ciljeve udaljene 1000 kilometara, a testirana je i korištena u borbi još u ožujku. U usporedbi s izvornim modelom, raketa je duža, šira i ima veći spremnik goriva, što joj omogućuje udare duboko u Rusiji.

Objava snimki Dugog Neptuna na Dan neovisnosti imala je jasnu poruku: Ukrajina više ne čeka na američko odobrenje za korištenje dalekometnog oružja, nego sama gradi i koristi vlastite sustave.

Raskid s američkim ograničenjima

Pentagon je, naime, uveo mehanizam kojim od proljeća blokira korištenje američkih projektila ATACMS protiv ruskih ciljeva. Svaki ukrajinski zahtjev prolazi strogi proces, a konačnu riječ ima ministar obrane Pete Hegseth. Taj sustav odobravanja vrijedi i za europske rakete poput Storm Shadowa jer se oslanjaju na američke obavještajne podatke.

Zelenski je poručio da Kijev više ne koordinira mete s Washingtonom. "Trenutno koristimo naše domaće dalekometno oružje i o tome se već neko vrijeme ne dogovaramo s Amerikancima", rekao je jučer.

Inovacije iz nužde

Ukrajinski vojni sektor praktički je preko noći postao svjetski laboratorij za inovacije. Stotine startupa razvijaju dronove i rakete, testiraju ih gotovo odmah na bojištu i prilagođavaju ruskim protumjerama. Fire Point i slične tvrtke isporučuju proizvode koji više ne ovise o zapadnim komponentama ili softveru, već su u potpunosti domaći.

Stručnjaci tvrde da Ukrajina postaje "Silicijska dolina obrane". Ta industrija već godišnje prodaje oružje u vrijednosti od 10 milijardi eura ukrajinskoj vladi, a kapacitet joj je najmanje trostruko veći, objavio je nedavno AP.

Dronovi i rakete mijenjaju rat

Uspjesi u dubokim udarima pomogli su smanjiti intenzitet ruskih napada na bojištu. Ukrajinski dronovi uništavali su skladišta streljiva i logističke centre, zbog čega je smanjen broj ruskih artiljerijskih napada na liniji fronte. Flamingo i Dugi Neptun sada otvaraju novu fazu – mogućnost da Kijev strateški ugrozi cijelu rusku energetsku infrastrukturu i ratnu industriju.

Energetski stručnjaci procjenjuju da bi višemjesečni zastoji mogli Moskvi oduzeti desetke milijardi eura prihoda, a istodobno stvoriti politički pritisak kroz nestašice goriva i gubitak izvoznog potencijala.

Pregovori su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo

Sve to odvija se dok Zelenski paralelno govori  o pregovorima. Najavio je i mogući susret s Putinom ako se postigne dogovor o formatu sastanka, a američki predsjednik Trump nastavlja slati signale da rat mora završiti. Trump je nedavno objavio da Ukrajina nema šanse za pobjedu bez napada na Rusiju, ali istodobno kritizirao Bidena što je takve udare dopustio.

U stvarnosti, dok diplomacija kruži oko agende i sigurnosnih jamstava, Ukrajina ubrzano gradi oružje koje joj omogućuje da samostalno odlučuje o ratu – i o pritisku na Rusiju.

"Pripremamo se za veći, puno strašniji rat"

Najbolje to oslikava izjava Irine Terekh, direktorice proizvodnje u Fire Pointu. "Borba u zraku je naša jedina prava asimetrična prednost… Pripremamo se za veći, puno strašniji rat", rekla je za AP.

Ta rečenica ruši svaku iluziju da se Ukrajina oslanja samo na diplomatske procese. Dok predsjednik priča o miru, zemlja se ubrzano naoružava dalekometnim oružjem vlastite proizvodnje kako bi rat prenijela na ruski teritorij i oduzela Kremlju ključne izvore snage.