UOBIČAJENO je da njemačka vlada zasjeda u kancelarskom uredu, ali jučer je bilo drugačije: svoju prvu sjednicu nakon ljetne pauze kabinet je održao u sjedištu Ministarstva obrane. Time se htjelo istaknuti značenje teme: budućnost njemačke vojske (Bundeswehra), piše Deutsche Welle.

S obzirom na prijetnju iz Rusije i nove obveze prema NATO-u, Njemačka želi bolje opremiti svoje oružane snage i značajno ih proširiti: umjesto dosadašnjih oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja, do početka 2030-ih trebalo bi ih biti 260.000. Broj spremnih rezervista trebao bi se udvostručiti – sa 100.000 na 200.000.

To bi se trebalo postići atraktivnijim vojnim rokom, čije je detalje kabinet usvojio, a Bundestag tek treba odobriti. Iako ostaje dobrovoljan, cilj je da u narednim godinama motivira desetke tisuća mladih za služenje u Bundeswehru.

Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) nazvao je zakon "ogromnim korakom naprijed". Kancelar Friedrich Merz (CDU) izrazio je uvjerenje da će ciljevi u pogledu kadrova biti ostvareni. "Na dobrom smo putu prema vojsci zasnovanoj na vojnom roku", rekao je Merz nakon sjednice kabineta.

Evidencija vojno sposobnih muškaraca

Iako vojni rok ostaje dobrovoljan, novi zakon uvodi jednu obvezu: od 2026. svim osamnaestogodišnjacima bit će poslan upitnik. Muškarci su ga dužni ispuniti, dok je za žene to dobrovoljno. U upitniku se ispituje interes za služenje u vojsci. Ideja je da se mladi ljudi kroz taj proces upoznaju s potencijalnim poslodavcem – Bundeswehrom. Pogodni kandidati i kandidatkinje bit će pozvani na liječnički pregled.

Od srpnja 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci bit će obvezno pozivani na liječnički pregled, čak i ako se nisu odlučili za dobrovoljni vojni rok. Na pregledu se utvrđuje zdravstvena sposobnost za služenje u vojsci.

Cilj Ministarstva obrane je steći uvid u broj vojno sposobnih muškaraca.

"Sada sve mora biti ponovno izgrađeno od nule"

Otkako je 2011. suspendiran obvezni vojni rok, vlada i nadležne institucije nemaju podatke o tome tko bi u slučaju nužde mogao biti pozvan u vojsku. To je smisao povratka tzv. vojne evidencije. Budući da Ustav predviđa obvezni vojni rok samo za muškarce, za sada se ova obveza odnosi isključivo na njih.

Dok je obvezni vojni rok još postojao, Bundeswehr je imao odgovarajuću infrastrukturu. Danas to više nije slučaj. Ministar Pistorius naglašava da njemačka vojska trenutačno nije u stanju istodobno primiti i obučiti sve muškarce koji bi bili pozvani na temelju obveznog roka. Kancelar Merz to je potvrdio nakon sjednice: "Nedostaju nam vojarne i instruktori. Sve to sada mora ponovno biti izgrađeno od nule."

Više novca i besplatne usluge

Minimalno trajanje novog vojnog roka bit će šest mjeseci, a maksimalno 23 mjeseca. Tijekom prvih šest mjeseci regruti će proći osnovnu vojnu obuku, uključujući i rukovanje dronovima. Nakon toga mogu steći dodatne kvalifikacije u jednoj od grana oružanih snaga – kopnenoj vojsci, ratnom zrakoplovstvu, mornarici ili kibernetičkoj jedinici.

Svi koji služe vojni rok bit će ubuduće klasificirani kao vojnici na određeno vrijeme. Taj status donosi znatno bolju plaću – oko 2.300 eura neto mjesečno. Pored toga, osigurani su besplatan smještaj, besplatna medicinska skrb i besplatne vožnje vlakom.

Prema podacima Ministarstva obrane, ove godine će 15.000 vojnika i vojnikinja služiti dobrovoljni vojni rok. "Postoje dobri razlozi da vjerujemo da će se taj broj iz godine u godinu povećavati za nekoliko tisuća, do oko 30.000 u 2029. godini", izjavio je Pistorius. Nada se da će se dio mladih odlučiti za dužu službu u Bundeswehru. "Snažna vojska, kadrovski i materijalno, najučinkovitije je sredstvo za sprječavanje ratova", naglasio je ministar.

U slučaju da ciljevi u pogledu kadrova ne budu ostvareni ili da se sigurnosna situacija drastično pogorša, vlada bi mogla narediti povratak obveznog vojnog roka. Za to bi bila potrebna suglasnost Bundestaga. "Ako ustanovimo da moramo reagirati, to ćemo i učiniti", naglasio je Merz.

Mladi nisu oduševljeni

Ni među mladima ne vlada oduševljenje: prema anketi agencije YouGov, većina nema želju služiti vojni rok ili neku drugu obveznu službu.

Čak 55 posto mladih u dobi od 16 do 26 godina protivi se uvođenju opće obvezne službe, pokazalo je reprezentativno istraživanje iz srpnja.

Savezna konferencija učenika smatra da se potrebe mladih nisu uzele u obzir u planovima za vojni rok. "Ne bi trebalo donositi nikakve odluke o mladima bez da ih prethodno pitate. Nisam dobio nijedan poziv iz Ministarstva obrane da se o tome razgovara s nama", rekao je za AFP glavni tajnik konferencije učenika Quentin Gertner.