SVAKA stota smrt u svijetu uzrokovana je samoubojstvom, upozorila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i izrazila žaljenje zbog nedostatka napretka u borbi protiv jednog od glavnih uzročnika smrti kod mladih.

"Samoubojstvo je odnijelo živote oko 727.000 ljudi samo u 2021.", rekla je na konferenciji za novinare Devora Kestel, voditeljica odjela za mentalno zdravlje WHO-a. U najnovijem izvješću WHO-a ističe se da je suicid jedan od glavnih uzročnika smrti kod mladih u svim zemljama i u svim društveno-ekonomskim kontekstima.

Unatoč globalnim naporima, ostvaren je vrlo slab napredak u postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda usvojenog 2015. o smanjenju stope samoubojstava za trećinu do 2030. godine. "Ako se aktualni trend nastavi, smanjenje stope suicida za pet godina bit će samo 12 posto", rekla je Kestel.

Više od milijarde ljudi pati od anksioznosti i depresije

Na globalnoj razini, stopa samoubojstava smanjila se za 35 posto između 2000. i 2021., ostajući stabilna tijekom pandemije koronavirusa unatoč porastu faktora rizika, navodi se u izvješću. Taj pad zabilježen je u svakoj regiji osim u Sjevernoj i Južnoj Americi gdje je stopa suicida porasla za 17 posto u istom razdoblju.

Gotovo tri četvrtine (73 posto) samoubojstava događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje živi većina svjetskog stanovništva. "Suicid je dramatična posljedica određenih problema s mentalnim zdravljem", navodi WHO i ističe da više od milijarde ljudi pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije, a ta brojka raste brže od svjetske populacije.

Depresija i anksioznost koštaju globalno gospodarstvo bilijun dolara godišnje

WHO je posebno zabrinut zbog problema mentalnog zdravlja među mladima, koji su posebno patili tijekom epidemije koronavirusa i vrlo su izloženi društvenim mrežama. "Prilagodbe klinika za mentalno zdravlje predstavljaju jedan od najhitnijih izazova javnog zdravstva", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Suicid je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi između 15 i 29 godina, nakon prometnih nesreća, tuberkuloze i nasilja, pokazuju podaci WHO-a. Mentalni poremećaji imaju i ozbiljne ekonomske posljedice: visoke troškove zdravstvene zaštite, ali još veće neizravne troškove, posebno u smislu gubitka produktivnosti, a WHO ističe da samo depresija i anksioznost globalno gospodarstvo koštaju bilijun dolara godišnje.