PROMOCIJA plus provela je za RTL anketu o ozračju u Hrvatskoj. Ispitanike su pitali raste li domoljublje, ili raste ustašizacija države i društva, kako neki ističu. Istraživanje je provedeno od 1. do 4. rujna. Sudjelovalo je 1300 ispitanika, a standardna greška uzorka je +/- 2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto

Gotovo 35 posto ispitanika u svemu što se događa vidi domoljublje i domovinski zanos. Među njima je većina glasača desnice. Da je Hrvatska u posljednje vrijeme otklizala u novu ustašizaciju uz pomoć vlasti i dijela katoličke crkve mišljenja je 21 posto ispitanih, većinom glasača lijevih opcija, uz to nešto više od 18 posto smatra da sve što se događa može dovesti do nove ustašizacije. Sličan broj ispitanika ne vidi promjene u odnosu na ranije. 

Glavna tema koja izaziva sporove je pozdrav Za dom spremni. Da je to stari hrvatski pozdrav kojeg su koristili domoljubi smatra 31,5 posto ispitanika. Za gotovo 25 posto ispitanih pak je to ustaški poklič pod kojim su počinjeni zločini tijekom Drugog svjetskog rata, a da ga se u novije vrijeme koristi kao sredstvo za ustašizaciju zemlje mišljenja je 20 posto ispitanika. Da je to legitiman pozdrav koji se koristio kroz povijest smatra gotovo 14 posto ispitanika.

Tko je za zabranu?

Treba li ga onda zabraniti? 36 posto ispitanika to bi učinilo odmah bez iznimke, a oni koji ga koriste kazneno bi odgovarali. Za prekršajnu kaznu uz zabranu s iznimkama je 16 posto ispitanika, a kao izuzeci navode se grobovi poginulih pripadnika HOS-a, kao i pjesma Čavoglave. Protiv zabrane i progona onih koji ga koriste jer je to stari hrvatski pozdrav je 22 posto ispitanika, a još gotovo 17 posto svoj stav obrazlaže time da je to častan pozdrav koje su koristile domovinske snage.  

Da je pozdrav Domovini vjerni ili Pozdrav domovini primjereniji suvremenoj Hrvatskoj slaže se velika većina - više od 72 posto ispitanih. 

Temelj suvremene države?

Da je upravo borba za samostalnost temelj suvremene Hrvatske države misli gotovo polovina ispitanika. Gotovo 40 posto u temeljima Hrvatske uz Domovinski rat vidi i antifašizam. 

Što je Hrvatska bila u Drugom svjetskom ratu?

80 godina od Drugog svjetskog rata ponovo je pitanje na kojoj je strani Hrvatska bila. Više od polovine ispitanika smatra da je Hrvatska zahvaljujući antifašistima bila na strani pobjednika, da su zbog poraza od pobjednika postali gubitnici smatra gotovo 17 posto, a da je zbog ustaškog pokreta i NDH bila na strani poraženih smatra gotovo 12 posto ispitanika. 

Antifašizam je i dalje predmet dubokih podjela društva. No, da u Ustavu, u kojem, između ostalog stoji da je Hrvatska nastala i na odlukama antifašizma i odlukama ZAVNOH-a, tako treba i ostati smatra gotovo 60 posto ispitanika.