HRVATSKA se na ovogodišnjoj ljestvici globalnog inovacijskog indeksa našla na 40. mjestu od 139 gospodarstava, što predstavlja određeni napredak u odnosu na prethodne godine, pri čemu je najbolje rangirana u području infrastrukture, a najslabije institucija.

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) jučer je u svom sjedištu u Ženevi predstavila 18. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa (GII) kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera. GII predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta, a izgrađen je na velikom skupu podataka, to jest zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora. Pritom, mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate. Osim toga, GII identificira i 100 najboljih svjetskih znanstvenih i tehnoloških klastera.

Hrvatska se našla na 40. mjestu od 139 gospodarstava, što predstavlja napredak u odnosu na prethodne godine (42. i 43. mjesto). Pritom, navodi se u priopćenju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, dostupnost podataka i promjene u okviru GII modela utječu na međugodišnje usporedbe GII rangova te je statistički interval pouzdanosti za rang Hrvatske u GII 2025. između 39. i 43. mjesta.

"Ovaj rezultat čini pozitivan pomak u odnosu na prethodne godine u kojima je Hrvatska bila stabilizirana na ljestvici u intervalu između 41. i 45. mjesta", istaknuto je.

Hrvatska postiže rezultate na razini očekivanja za svoju razinu razvoja

Nadalje, prema ovogodišnjem GII-u, Hrvatska je zadržala 37. mjesto među skupinom od 54 zemlje s visokim dohotkom, te je rangirana na 26. mjestu među 39 gospodarstava u Europi, što predstavlja napredak u odnosu na prošlu godinu i 27. mjesto.

"U odnosu na BDP, Hrvatska postiže rezultate na razini očekivanja za svoju razinu razvoja što predstavlja pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu kada je inovacijski učinak bio niži od očekivanog za razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije", navodi se.

Od sedam obuhvaćenih područja, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u području infrastrukture, uz skok s 23. na 16. mjesto. Napredak je zabilježila i u području ljudskog kapitala i istraživanja (41. na 40. mjesto), kreativnih rezultata (50. na 44. mjesto), poslovne sofisticiranosti (54. na 53. mjesto), a poboljšala se i u najslabije rangiranom području institucija (68. na 65. mjesto). U području marketinške sofisticiranosti Hrvatska se našla na 54. mjestu, dok je pad zabilježen u području rezultata znanja i tehnologije, s 32. na 37. mjesto.

Snage i slabosti hrvatskih inovacija

Nadalje, prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima, najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske su omjer učenika i nastavnika u srednjim školama (rang 1), sustav upravljanja okolišem (rang 6) i diversifikacija domaće industrije (rang 8).

Ističe se i vrijednosti poduzeća "jednoroga" u odnosu na BDP (14.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu (16.) te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (18.).

Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima, pak, ističu se demografska dividenda (rang 128.), niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (101.), niska razina politika koje pogoduju poslovanju, to jest "doing business", (99.) te politike i kultura poduzetništva (86.), priopćeno je.

Švicarska opet prva, Kina prvi put među 10 najbolje rangiranih zemalja

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2025. godinu, Švicarska već 15. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a Sjedinjene Američke Države su treće. Slijede Republika Koreja, koja je s 10. mjesta u 2023. godini u dvije godine napredovala do četvrtog mjesta, Singapur koji je peti, Ujedinjeno Kraljevstvo na šestom, Finska na sedmom, Nizozemska na osmom, Danska devetom i Kina na desetom mjestu.

Kina je po prvi put ušla u 10 najbolje rangiranih zemalja te je jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 10 zemalja prema GII-u. Promatrano u razdoblju od 2013. u ovoj skupini zemalja najbrže rastuće su uz Kinu, Indija, Turska, Vijetnam, Filipini, Indonezija, Maroko, Albanija i Iran koje su rangirane među prvih 70 ekonomija, navodi se.

Sedamnaest gospodarstava srednjeg i niskog dohotka imaju natprosječne inovacijske rezultate u odnosu na njihovu razinu razvoja. Tako Indija i Vijetnam već 15. godinu zaredom postižu rezultate u području inovacija iznad očekivanja za svoju razinu razvoja, a slijede Ruanda i Ukrajina.