TJEDAN diplomacije, kako ga je nazvao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije svog odlaska u SAD, u punom je jeku. Na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku planirano je gotovo dvadeset sastanaka, no jedna od gorućih tema je rupa u ukrajinskom proračunu za iduću godinu koja iznosi više od 13 milijardi eura.

"Pripremamo nove dugoročne korake za financijsku stabilnost Ukrajine", izjavio je predsjednik Zelenski, ističući kako se rješenje traži u ruskoj imovini zamrznutoj na Zapadu, koja bi se trebala snažnije koristiti za obranu i obnovu zemlje, piše tagesschau.de.

SAD smanjuje financijsku podršku

Ukrajina je vojno i financijski uvelike ovisna o svojim zapadnim saveznicima. Zbog rata je gospodarstvo doživjelo kolaps, a s njim i porezni prihodi. Situaciju dodatno komplicira činjenica da se SAD, nekad najvažniji partner, sada u velikoj mjeri povlači iz financijske podrške.

Najveći dio proračuna planiran je za obranu od Rusije, koja postaje sve skuplja i dnevno košta više od 140 milijuna eura. Istovremeno, planira se i rast socijalnih izdataka, posebice u obrazovnom i zdravstvenom sektoru.

Prioritet imaju regije blizu bojišnice, kako je za ukrajinsku televiziju objasnio ministar financija Serhij Marčenko: "Radi se o skloništima u školama. Čak i veliki gradovi već se nalaze u regijama blizu fronte. Moraju biti opremljeni sigurnim skloništima kako bi se osigurala nastava i rad škola."

Kritike u parlamentu

U ukrajinskom parlamentu, zastupnik Dmitro Razumkov oštro kritizira vladine planove. Razumkov, koji je do 2021. bio član Zelenskijeve stranke Sluga naroda i predsjednik parlamenta, smatra se njegovim konkurentom.

"Ponašamo se kao da raspravljamo o proračunu", kaže Razumkov: "Proračunu koji ponovno nije razumljivo izračunat, čije ćemo posljedice osjetiti već sljedeće godine. Na papiru to izgleda kao sjajan proračun. Ali ako se bolje pogleda, postavlja se pitanje: Gdje je novac za to?"

Financijski stručnjak Hlib Višlinski iz Centra za ekonomske strategije smatra da je Razumkov populist. Ističe kako su mirovine i plaće učitelja i medicinskog osoblja već niske, a dosad su te troškove pokrivale zapadne partnerske zemlje. Višlinski je uvjeren da se preostalih 13 milijardi eura može prikupiti i bez pomoći SAD-a.

SAD više nije pouzdan partner

On ne vidi problem u tome da EU i druge europske države, poput Velike Britanije i Norveške, mobiliziraju dodatnih 0,1 posto svog BDP-a kako bi popunile rupu koju je ostavio SAD. "Pogotovo ako novac dolazi iz zamrznute ruske imovine. To samo znači da taj novac nećemo moći uložiti u obnovu i da ćemo nakon rata biti siromašniji", objašnjava Višlinski.

U Ukrajini je postalo jasno da SAD više nije pouzdan partner, a podrška Trumpove administracije smatra se samo bonusom na koji se ne treba oslanjati. Višlinski sada smatra Europljane odgovornima, ističući da je spašavanje Ukrajine od bankrota u interesu same Europe.