SUTRA će biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za mir, a američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija više su puta jasno dali do znanja da upravo on zaslužuje nagradu.

Trump godinama vodi ne baš suptilnu kampanju za Nobelovu nagradu, počevši od svog prvog mandata, kada je rekao da "mnogi ljudi" misle da ju je zaslužio. U veljači ove godine, tijekom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući, rekao je: "Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati."

Trump je u nekoliko navrata sugerirao da je bio ključan u zaustavljanju više ratova. "Okončao sam šest ratova. Ako pogledate šest sporazuma koje sam ove godine sklopio, svi su bili u ratu. Nije se radilo o primirjima", rekao je 18. kolovoza tijekom sastanka na vrhu s ukrajinskim i europskim čelnicima.

Sljedećeg dana, u intervjuu za Fox News, revidirao je broj na sedam ratova. To je tvrdnja koju je ponovio prošli mjesec, tvrdeći da nitko "nikada nije učinio ništa slično tome".

Više od 10 ljudi nominiralo Trumpa za nagradu

Dr. Samir Puri, direktor Centra za globalno upravljanje i sigurnost u londonskom think tanku Chatham House, prethodno je za Sky News rekao: "U Trumpovim tvrdnjama postoji apsurdnost, ali kao i u mnogim njegovim tvrdnjama, unutar te apsurdnosti ponekad postoje zrnca istine."

Puri tvrdi da postoji "ogromna razlika između zaustavljanja borbi u kratkom roku i rješavanja temeljnih uzroka sukoba" te da se Trumpove intervencije često svode na "upravljanje sukobima" umjesto na rješavanje sukoba.

Više od 10 ljudi nominiralo je Trumpa za Nobela. Primjerice, nominirali su ga izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kambodžanski premijer Hun Manet, ukrajinski političar, zakonodavci iz SAD-a, Švedske i Norveške...

Netanyahu ga je nominirao u srpnju, rekavši da Trump "upravo stvara mir" u nizu zemalja i regija. Do toga je došlo nakon što je Trump preuzeo zasluge za zaustavljanje "12-dnevnog rata" između Irana i Izraela.

Analitičarka: Trump je pokrenuo trgovinski rat protiv starih prijatelja

Analitičari poput Nine Graeger, direktorice Instituta za istraživanje mira u Oslu, sugerirali su da bi uspješan pritisak na Rusiju da završi rat u Ukrajini ili na Izrael da zaustavi rat u Gazi učinio Trumpa održivim kandidatom.

Izrael i Hamas dogovorili su se o prvoj fazi Trumpova plana za Gazu, sporazumu o prekidu vatre i taocima koji bi mogao otvoriti put okončanju krvavog dvogodišnjeg rata na Bliskom istoku.

Međutim, analitičari smatraju da je Trump malo vjerojatan pobjednik. Oporuka Alfreda Nobela, zaklade nagrade, kaže da bi nagrada trebala pripasti osobi "koja je učinila najviše ili najbolje za unapređenje zajedništva među narodima".

"To je nešto što Trump ne radi. Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika. To nije baš ono o čemu razmišljamo kada razmišljamo o miroljubivom predsjedniku ili nekome tko je stvarno zainteresiran za promicanje mira", smatra Graeger.

Tijekom svog drugog mandata, Trump je također predložio mjere za koje kritičari tvrde da će ometati obrazovanje i znanstvena istraživanja, dva područja koja se smatraju stupovima Nobelove nagrade.

To uključuje smanjenje proračuna za Nacionalne institute za zdravlje, najvećeg svjetskog financijera biomedicinskih istraživanja, i planove za raspuštanje Ministarstva obrazovanja kako bi se smanjila uloga savezne vlade u obrazovanju u korist veće kontrole od strane saveznih država.

Zamjenik šefa Norveškog Nobelovog odbora: Navikli smo raditi u zaključanoj sobi

Ylva Engstrom, potpredsjednica Kraljevske švedske akademije znanosti, koja dodjeljuje tri od šest Nobelovih nagrada, za kemiju, fiziku i ekonomiju, vjeruje da su Trumpove promjene nepromišljene i da bi mogle imati "razorne posljedice".

"Akademska sloboda jedan je od stupova demokratskog sustava", ustvrdila je. Trumpova administracija poriče gušenje akademske slobode, tvrdeći da će njezine mjere smanjiti rasipanje i potaknuti znanstvene inovacije.

Asle Toje, zamjenik predsjednika sadašnjeg Norveškog Nobelovog odbora, sugerirao je da je Trumpova lobistička kampanja za nagradu možda imala suprotan učinak na njegove šanse za pobjedu.

"Ovakve vrste kampanja utjecaja imaju više negativan nego pozitivan učinak. Jer o tome razgovaramo u odboru. Neki kandidati se jako trude i to nam se ne sviđa. Navikli smo raditi u zaključanoj sobi bez pokušaja utjecaja. Već je dovoljno teško postići dogovor među sobom, bez da više ljudi pokušava utjecati na nas", naglasio je.

Ove godine više kandidata nego lani

Odbor za dodjelu nagrada ne objavljuje popis kandidata prije proglašenja pobjednika, ali je potvrdio da je ove godine nominirano 338 kandidata, od kojih su 244 pojedinci, a 94 organizacije. To je više nego prošle godine, kada je bilo 286 kandidata.

Kladionice navode ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao jednog od potencijalnih favorita, zajedno s Julijom Navalnom, udovicom ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, koji je umro nakon što je navodno otrovan u ruskom zatvoru.

Humanitarne organizacije poput sudanskih hitnih službi i Liječnika bez granica također imaju visoke izglede. Odbor bi mogao dodijeliti nagradu institucijama UN-a poput Međunarodnog suda pravde ili UN-u u cjelini, koji ove godine obilježava 80. obljetnicu.

Također bi mogao nagraditi Odbor za zaštitu novinara ili Reportere bez granica, kako bi obilježili godinu u kojoj je ubijeno više medijskih djelatnika nego ikad prije, pretežno u Gazi.

I premda se ne očekuje da će Trumpovi ratni pregovori biti dovoljni za osiguranje nagrade, ona bi mogla pripasti lokalnim posrednicima koji pregovaraju o prekidu vatre i pristupu pomoći u sukobima, poput mirovnih odbora u Srednjoafričkoj Republici, Zapadnoafričke mreže za izgradnju mira ili Odbora za starješine i posredovanje u El Fasheru.

Obama dobio Nobela devet mjeseci nakon preuzimanja vlasti

Četiri američka predsjednika osvojila su Nobela za mir u prošlosti: Theodore Roosevelt (1906.), Woodrow Wilson (1919.), Jimmy Carter (2002.) i Barack Obama (2009.).

Svi predsjednici osvojili su nagradu dok su bili na dužnosti, osim Cartera, iako je Nobelov odbor rekao da ju je trebao osvojiti 1978., dok je bio predsjednik, kada je uspješno posredovao u mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela.

Obama je osvojio nagradu samo devet mjeseci nakon početka predsjedništva za "izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima".

U svom govoru prilikom primanja nagrade, priznao je kontroverze koje su ga okruživale, rekavši: "U usporedbi s nekim velikanima povijesti koji su primili ovu nagradu, Schweitzerom i Kingom, Marshallom i Mandelom, moja postignuća su mala."

Trump je 2019. poručio: "Dali su je Obami. Nije čak ni znao za što ju je dobio. Bio je tamo oko 15 sekundi i dobio je Nobelovu nagradu. Ja je vjerojatno nikada neću dobiti."

Na skupu uoči svoje druge izborne pobjede 2024. godine, rekao je pristašama u Detroitu: "Da sam se zvao Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za 10 sekundi."